U Temi Jutra Prve televizije govorilo se o najavljenom Predlogu zakona o popisu poljoprivrede. Šta će donijeti rezultati tog popisa koji bi trebalo da počne 1. oktobra? Može li Crna Gora samu sebe da prehrani i ako može zašto ne uspijeva? O tim temama govorili su Luka Krstović, poljoprivredni proizvođač, novinarka Milica Stijepović i načelnik direkcije za poslove inspekcijskog nadzora u Ministarstvu poljoprivrede Ranko Bogavac.
Ranko Bogavac je kazao da svaki poljoprivredni popis nasdtupa godinu dana nakon popisa stanovništva a po pravilu se treba održavati na 10 godina.
„Zbog poznatih razloga, korone i ostalih, on je odgođen, kao što je odgođen i popis stanovništva. Popis poljoprivrede popisuje sve one varijable i karakteristie koje su potrebne državi kako bi mogla da sprovodi agrarnu politiku na bolji i cjelishodniji način. Tu je u pitanju zemljište, ljudi, struktura domaćinstva kad je u pitanju stanovništvo, domaćinstva, objekti, svi inputi vezani za poljoprivredu da vidimo vremenski presjek stanja“, kazao je Bogavac.
Dodaje da se tom statistikom gleda ima li padova ili rasta.
„Popis se izvodi tako što popisivač dođe na gazdinstvo a nosilac gazdinstva daje izjavu na dobrovoljnoj bazi. Šta je urađeno do sad? Urađena je metodologija, upitnik, komisija je dvije godine odradila svoj posao a zakon je u skupštinskoj proceduri a stekli su se svi uslovi da se on održi. Potrebno je uputiti i javni poziv da bi se popisivači javili. Šta je karakteristika ovog popisa u odnosu na prethodne? Do sad smo radili od vrata do vrata što je jedna široka akcija. Ovog puta ipak primjenjujemo jednu metodu da će se popisivanje obaviti elektronski i ciljano. Šta to znači? Ići će se na ona mjesta koja su izvor podataka, domaćinstva koja se bave poljoprivredom“, podvlači Bogavac.
Postoji jedan papir gdje su ljudi na zvaničnom popisu pitani za poljoprivredu.
„Svi izbori i baze stavljeni su na raspolaganje Monstatu“, kazao je Bogavac.
Milica Stijepović sa Javnog servisa navela je da svake nedjelje na RTCG-u se govori o poljoprivredi.
„Obilazimo poljoprivredna područja u zemlji i regionu a mogu reći da stanje na terenu nije na zavidnom nivou. Suočavamo se sa migracijom sa sela, poljoprivredom se većinski bave stariji ljudi a ne mladi što znači da kao sistem nismo naučili da motivišemo mlade ljude. U međuvremenu su ljudi otišli sa sela a ko je jednom otišao, teško se vraća. Mislim da je suština u tome da smo trebali da ulažemo ali se postavlja i pitanje – kome? Teško je obezbijediti stočara koji se bavi stočarstvom ili ovčarstvom. Naprosto, ljudi su otišli u gradove, mladi se ne vraćaju a veoma je komplikovano stanje na terenu“, kazala je ona.
Stijepovićeva navodi da je vrlo malo pogona za preradu a da su imali priliku u regionu to da snime a oni su napredovali mnogo u odnosu na nas.
„Moramo pokazati dozu patriotizma da kupujemo domaće proizvode jer time ne podstičemo individualnog proizvođača, već naš sistem. Naši poljoprivredni proizvođači naglašavaju da više zarađuju trgovinski lanci nego poljoprivrednici“, kazala je ona.
Luka Krstović, koji je poljoprivredni proizvođač ali i političar iz redova Demokrata, navodi da ključni rezultat koji treba da ukaže popis poljoprivrede je sledeći.
„Da li mi kao poljoprivredna zemlja možemo omogućiti substituciju uvoza sa našom domaćom poljoprivrednom proizvodnjom. Krompira je uvezeno za nešto preko 5 miliona evra, paradajza je uvezeno za 8.3 miliona evra, crnog i bijelog luka je uvezeno 4 miliona evra, a ukupan uvoz poljoprivrednih proizvoda i biljnog i životinjskog porijekla iznosio je 744 miliona evra odnosno, svakog dana smo mi strane poljoprivredne proizvođače pomagali za 2 miliona evra, a svaka osoba je izdvajala 3 evra za uvoznu robu koja je završavala na našim trpezama“, kazao je Krstović.
Dodaje da je to ogroman problem ali da to govori i o činjenici da naše tržište može da apsorbuje to.
„Ali mi ne radimo dovoljno dobar posao. Mi se bavimo lisnatog zelenog povrća u plastenicima. Opredijelili smo se za proizvodnju ali mi ne možemo da obezbijedimo kontinuitet. Shvatili smo da se moramo kretati u onoj proizvodnji gdje je manji uvoz. To je lisnato zeleno povrće. Tokom korone smo radili internet prodaju. Naglasiću, Crna Gora je država sa velikim poljoprivrednim potencijalom koje treba da koristimo ali smo zadnjih godina propustili priliku da to učinimo. Neke stvari se moraju promijeniti“, kazao je on.
