Uprava za statistiku Monstat od naredne godine više neće obavljati istraživanja i objavljivati podatke o minimalnoj potrošačkoj korpi, to je navedeno u nacrtu Programa zvanične statistike za 2024-2028. o kojem je juče održan okrugli sto.
Iako podaci Monstata o prosječnoj plati, inflaciji i potrošačkoj korpi u javnosti često izazivaju rasprave i negodovanja, na jučerašnjem okruglom stolu o najvažnijem dokumentu iz statistike kojim se određuje i njihova metodologija, pojavio se samo jedan učesnik – novinar “Vijesti”. Da obrazlažu program i odgovaraju na pitanja učesnika bilo je spremno šest službenica Monstata i Ministarstva finansija, zaduženih za sprovođenje javne rasprave.
Program zvanične statistike određuje obim, ali i metodologije obrade statističkih podataka, i na osnovu njega se prave godišnji planovi statistike. Na osnovu tako dobijenih statističkih podataka o prosječnoj zaradi i inflaciji određuje se iznos rasta penzija, kao i nekih socijalnih primanja, odnosno primanja za oko 200 hiljada građana. Statistički podaci iz ovog programa koriste se i za uzradu raznih državnih strategija i dugogodišnjih planova razvoja iz raznih oblasti ekonomije, poljoprivrede, zdravstva, prosvjete, saobraćaja,…
Pomoćnica direktora Monstata Snežana Remiković kazala je da je jedna od značajnih novina ta što u programu više nema istraživanja o minimalnoj potrošačkoj korpi, odnosno ukoliko Vlada na kraju usvoji ovaj program, oni naredne godine više neće objavljivati te podatke.
Kako je pojasnila ni u jednoj državi u regionu i Evropi statistički zavodi ne vrše istraživanja o potrošačkoj korpi, niti za nju postoje smjernice ili zahtjevi Eurostata. Kazala je da u nekim državama poput Srbije potrošačku korpu računa Ministarstvo trgovine, dok u većini drugim zemalja sindikati imaju svoju potrošačku korpu i da takva praksa već postoji u većini susjednih država Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji…
Monstatova minimalna potrošačka korpa nije korišćena prilikom usklađivanja zarada, penzija ili drugih primanja, već je bila neka vrsta orijentira za standard građana prilikom poređenja sa prosječnom zaradom.
Ona je činila minimalni iznos kalorija potrebnih za preživljavanje, prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, a od 2018. godine iz nje je uklonjena takozvana “inputirana renta” koja je predstavljala troškove stanovanja. Ovakva minimalna potrošačka korpa je u javnosti bila veoma kritikovana, naručito od sindikata i tada opozicionih partija, koji su smatrali da je potcijenjena i da ne predstavlja realne potrebe četvoročlane porodice.
Remiković je kazala da je minimalna potrošačka korpa u ovom obliku, kategorija koja je zostala iz perioda socijalizma, kao i da je Crna Gora posljednja koja je ukida. Ona je navela i da u javnosti nije na pravi način interpretirana njena vrijednost.
Minimalna potrošačka korpa je za jun ove godine iznosila 818 eura, a njen dio koji se odnosi samo na hranu iznosio je 387 eura. To znači da je za ishranu jednog člana porodice dnevno bilo potrebno 3,12 eura.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković kazao je juče “Vijestima”, povodom informacije iz Monstata, da će ova sindikalna centrala uskoro početi sa objavljivanjem sindikalne potrošačke korpe koja bi bila zasnovana na stvarnih potrebama četvoročlane porodice.
“Unija slobodnih sindikata je nedavno formirala svoj Centar za informisanje, edukaciju i sindikalna istraživanja sa namjerom da objavljujemo naša istraživanja o stvarnim potrebama i troškovima porodice. Završavamo formiranje tog Centra i svakako smo planirali da uskoro počnemo obračun sindikalne potrošačke korpe, i prije najave Monstata da će to prestati da radi”, kazao je Keković.
On je naveo da će u njihovoj korpi biti obuhvaćeni i troškovi stanovanja.
Na pitanja “Vijesti” da li će Monstat u narednom periodu objavljivati prosječnu zaradu iz takozvanih administrativnih izvora – Uprave prihoda i carine na osnovu svih stvarno isplaćenih zarada, Remiković je kazala da je za sada predviđen probni prelazak na takav način obračuna prosječne zarade i da u vezi sa tim imaju kontakte i dogovore sa Upravom prihoda.
Podatak o prosječnoj zaradi se sada dobija tako što poslodavci koji imaju više od deset zaposlenih šalju Monstatu podatke o ukupnom bruto i neto iznosu obračunatih zarada i broja radnika na koji se odnose. Monstat te brojeve zatim dijeli i tako dobija prosječnu zaradu.
“Monstat je spreman i kadrovski i softverski da pređe na novi obračun prosječne zarade, a problem su ažurnost podataka koji se dostavljaju Upravi prihoda i rokovi koji su nam zakonom određeni za objavu podataka. Poslodavci su dužni da Upravi prihoda do 15. u mjesecu dostave podatke o isplaćenim zaradama, koje bi zatim obrađivala Uprava prihoda pa dostavljala nama. Mi smo zakonom obavezni da do kraja mjeseca objavimo podatak o prosječnoj zaradi u prethodnom mjesecu, jer se taj podatak koristi prilikom usklađivanja penzija i nekih socijalnih davanja. Kada bismo sada prešli na novi način obračuna i čekanja podataka iz Uprave prihoda, mi bismo kasnili dva mjeseca i onda bi kasnila i ta usklađivanja. U ovom probnom periodu želimo da sve to uskladimo”, kazala je Remiković.
Ona je navela i da je Monstat spreman i da pređe na obračun medijalne zarade, ali da bi i ona zavisila od podataka koji se dobijaju iz Uprave prihoda o stvarno isplaćenim zaradama.
U većini drugih zemalja objavljuju se podaci o takozvanoj medijalnoj zaradi, koja pokazuje srednji iznos zarade. Ona se izračunava tako da 50 odsto zaposlenih prima iznos koji je niži od nje, a drugoj polovini je prihod iznad te sume. Kod većine ekonomista se smatra da ona daje tačniji prikaz standarda građana.
