Mještani Komana uputili su zahtjev da se revidiraju predložena rješenja data u nacrtu Prostornog plana Crne Gore do 2040. Oni su u pismu upućenom premijeru Milojku Spajiću, ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janku Odoviću i ministru saobraćaja i pomorstva Filipu Raduloviću, izrazili zabrinutost da će predloženim rješenjem trase autoputa Bar – Boljari i Jadransko-jonskog autoputa njihovo pleme biti, kako su kazali, u potpunosti uništeno i premorano da se seli sa svojih viševjekovnih ognjišta.
„Nacrtom plana je predviđeno da se dva autoputa Bar-Boljari i Jadransko-jonski (kontinentalna varijanta) ukrštaju u najplodnijem i najgušće naseljenom dijelu Komana-Ćafi, a da trasa Jadransko-jonskog autoputa prolazi kroz centralni dio Komana, kroz pojedina sela, uz sadašnji lokalni put, nastavljajući dalje prema plemenu Bandića. Realizacija Plana značila bi potpuno uništenje našeg plemena i sigurno da to nećemo dozvoliti, nego ćemo naše pleme i bitisanje na ovom prostoru i životima braniti.
Planom predložena rešenja sadrže brojne paradokse kao, primjera radi, da se na prostoru Komana koridori „spuštaju“ do same rijeke Matice, iako smo svi svjesni da finalna trasa Jadransko-jonskog autoputa ne može biti na tako niskim kotama u odnosu na predloženu trasu. Sa druge strane, južna granica koridora se „penje“ do kota u okolini naselja Rucojevići, Bijela Rudina i Mokanje, koje su na značajno višim tačkama od predložene trase. Ovim predlogom se uništavaju i brojna druga naselja, kao što su Brežine, Bigor, Barutana, Ljiješnje, Kornet, Gornji Kokoti, Grbavci, Beri, Tološi, Mareza i mnoga druga“, poručili su mještani Komana.
U njihovom obraćanju kaže se da ukoliko je prioritet države da kroz održivi razvoj valorizuje sve naše potencijale i da ih na optimalan način infrastrukturno poveže, tada imajući u vidu i veličinu same države Crne Gore je neshvatljivo da se na ovaj način devastiraju dragulji Crne Gore i da se izgrađuju brojne megalomanske infrastrukturne saobraćajnice, autoputevi, brze ceste, obilaznice, sve na jednom mikrolokalitetu kao što je ovaj. Dodaju da je to tek apsurno, ako se ima u vidu i saobraćajna tranzicija koja će, kako kažu, zavisno od pogonskog goriva, sve više ići ka željezničkom, vazdušnom i pomorskom saobraćaju.
Zato mještani Komana predlažu da se iskoriste rješenja mnogih eksperata iz ove oblasti, koji kažu da je izgradnja brzih saobraćajnica i obilaznica oko gradova u južnom i centralnom dijelu Crne Gore optimalna varijanta.
„To znači da brza saobraćajnica Široki brijeg-Sukobin, BIH-Vilusi-Nikšić-Podgorica, kao i Podgorica-Tuzi-albanska granica uz nastavak izgradnje započetog autoputa ka Boljarima i brzih saobraćajnica ka primorju uz iskorišćenje i proširenje postojećih magistralnih puteva i tunela, nastavak izgradnje zaobilaznica oko Podgorice i drugih gradova, modernizacija aerodroma i razvoj pomorskog saobraćaja predstavljaju optimalne varijante koje bi obezbijedile dobru povezanost Crne Gore sa okruženjem i svijetom u budućih 50 godina. Ovo konstatuje i studija koju je sačinila ugledna kuća Luis Berger, u kojoj se ističe da bi frekvencija saobraćaja na putnom pravcu Nudo-Čevo-Podgorica, kao dio Jadransko-jonskog autoputa, bila veoma mala sa manje od 4000 vozila dnevno, što je tek 20% od ekonomske isplativosti. Ovaj broj vozila ne bi predstavljao nikakvo opterećenje brzoj saobraćajnici. Uz to, cijena izgradnje brze saobraćajnice je neuporedivo niža u odnosu na autoput“, navode se u njihovom obraćanju.
Dalje ističu da, saglasno važećim planskim dokumentima, koridori autoputeva na teritoriji Glavnog grada blokiraju planski razvoj značajne površine prostora Podgorice.
„Tako postavljeni koridori, širine 2km, onemogućavaju primjenu planske dokumentacije i razvoj na području zahvaćenih naselja, među kojima je i plemena Komani“, navode mještani Komana.
„Zbog svega navedenog zahtijevamo od premijera i nadležnih ministara, da bez odlaganja, preduzmu mjere i radnje koje će uvažiti naše opravdane i utemeljene stavove i od obrađivača Plana traže nova racionalna rješenja i istovremeno odblokiraju razvoj ovih naselja, jer blokada traje više od deset godina“, zaključuje se u njihovom obraćanju.
