Hidrometeorološki klimatski hazardi ne mogu se izbjeći i zaustaviti i zbog toga je za Crnu Goru važno donošenje planova adaptacije na klimatske promjene, poručio je Luka Mitrović iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS).
Mitrović je u intervjuu Agenciji MINA kazao da će, prema izvještaju Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), područje Jugoistočne Evrope i Mediterana, kojem pripada i Crna Gora, biti značajnije izloženo ekstremnim hidrometeorološkim situacijama.
Na pitanje koliko je Crna Gora pogođena klimatskim promjenama i koliko se klima promijenila u posljednje vrijeme, on je odgovorio da Crna Gora dijeli sudbinu cijelog svijeta, kao mali prostor koji se nalazi na području Jugostočne Evrope i Mediterana.
Crna Gora je, kako je rekao Mitrović, u prethodnih dvadesetak godina već imala nekoliko ekstremnih meteoroloških i hidroloških situacija – brojne suše, poplave, požare.
On je pojasnio da je sve to posljedica klimatskih promjena i veće temperature vazduha.
Mitrović je naveo da je prošla godina u Crnoj Gori, prema nezvaničnim rezultatima, bila najtoplija u istoriji mjerenja, od 1949. naovamo.
„Svaka decenija bila je toplija u odnosu na neku klimatsku normalu, za nekoliko stepeni. Kod nas se porast temperature već značajnije osjeća, posebno u sjevernom regionu“, dodao je Mitrović, samostalni savjetnik u Odsjeku za klimatske promjene ZHMS.
On je kazao da se porast temperature posebno ogleda u zimskom dijelu sezone, da je ranije bilo puno više snijega i da se mnogo duže zadržavao sniježni pokrivač.
„Sigurno da sve projekcije, koje se rade na ovom prostoru, pokazuju da će taj trend biti nastavljen, da će biti sve duži sušni periodi, sve intenzivniji i češći toplotni talasi i tropske temperature. S druge strane, kao drugi ekstrem, biće sve intenzivnije kišne padavine, koje će izazivati poplave“, rekao je Mitrović.
Kako je naveo, manje snijega u planinama i planinskih djelovima Crne Gore uticaće na to da rezerve vode akumulirane u snijegu budu sve manje.
„Samim tim biće manja izdašnost izvora i biće situacija kada će neke naše rijeke i izvori presušivati“, dodao je Mitrović i poručio da treba napraviti određeni plan prilagođavanja, kako bi sačuvali vodne resurse.
On je kazao da je jedna od obaveza Crne Gore da donese nacionalni plan adaptacije na klimatske promjene i dodao da je u toku procedura izrade, uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj.
„Važno je da se tu prepozna koji su to rizici i kako da se prilagodimo svim tim klimatskim rizicima, koje donosi upravo promjena klime“, istakao je Mitrović.
On je rekao da je uloga države i nadležnih institucija tu nezamjenljiva, ali i da su lokalne zajednice, takođe, u obavezi da prave lokalne planove adaptacije.
„Važno je da svi prihvate da će se klima mijenjati, da će u budućnosti biti sve više tih hazardnih i rizičnih situacija i da, ako već sada ne djelujemo na način da imamo planove adaptacije, teško možemo da se prilagodimo svim tim novim klimatskim uslovima“, naglasio je Mitrović.
On je ocijenio da se u Crnoj Gori brzo zaboravi neki klimatski događaj koji je uzrokovao veliku štetu.
„Od 2003. godine naovamo bilo je desetine takvih situacija. Imali smo 2003. godinu sa toplotnim talasom, 2009. i 2010. sa velikim poplavama na području Skadarskog jezera, doline Lima i Tare, nikšićkog polja, Bjelopavlićke ravnice, 2012. sa najvećim sniježnim padavinama koje su izazvale vanredno stanje“, naveo je Mitrović.
On je podsjetio na požare 2012. godine i velike suše 2014, 2016, 2018.
„Možda u Crnoj Gori dovoljno ne kvantifikujemo kolika je šteta nastala kao posljedica klimatskog hazarda, ali u budućnosti ćemo morati da razmišljamo kako da se prilagodimo novim klimatskim uslovima, kako da imamo manje štete i sačuvamo zdravlje i živote građana“, kazao je Mitrović.
Na pitanje da li je saglasan da je u Crnoj Gori mnogo više zastupljena praksa reagovanja na događaj, a mnogo manje praksa adaptacije i prevencije, on je odgovorio potvrdno i dodao da se to vidi iz mnogih događaja.
„Bio sam svjedok mnogih tih događaja, gdje ne reagujemo i pored najava institucije koju sam nekada vodio, a kamoli da reagujemo godinu ili pet godina unaprijed, sa nekim planovima“, kazao je Mitrović.
On je rekao da Crna Gora ima osposobljene institucije i pojedince u tim institucijama koji reaguju vrlo brzo.
„Ali bi i njima i svim građanima bilo mnogo lakše da imamo dobre planove prilagođavanja novim klimatskim uslovima – da se tačno zna ko šta treba da radi i kakve mjere i aktivnosti treba da sprovedemo da rizici i šteta budu manji“, smatra Mitrović.
On je, odgovarajući na pitanje da li je antropogeni faktor primarni uzrok klimatskih promjena, podsjetio da je prošla godina bila najtoplija u istoriji mjeranja i da je temperatura bila veća za 1,48 stepeni celzijusa u poređenju sa predindustrijskim periodom.
„Ima i onih skeptika koji ne vjeruju baš u te naučne rezultate, ali nauka je dokazala da je trend otopljavanja prisutan i da je glavni krivac čovjek, odnosno antropogene aktivnosti, koje se, prije svega, ogledaju u tome da se u velikoj količini eksploatišu fosilna goriva“, kazao je Mitrović.
On je rekao da koncentracija ugljen-dioksida sada iznosi oko 420 čestica na million (ppm) i da se za otprilike 170 godina povećala za više od 50 odsto.
Prema riječima Mitrovića, porast temperature na globalnom nivou od samo jedan stepen celzijusa uzrokuje veću vlažnost u atmosferi, a samim tim i intenzivne ciklonske aktivnosti.
„Povećana temperatura izaziva intenzivnije atmosferske procese, meteorološke i hidrološke hazarde koji izazivaju ogromnu materijalnu štetu i ljudske žrtve“, kazao je Mitrović, dodajući da je i ranije bilo tih nepogoda, ali u mnogo manjem obimu.
On je, odgovarajući na pitanje kako će se neke buduće klimatske promjene odraziti na svijet, rekao da sve klimatske projekcije idu u prilog tome da će temperatura nastaviti da raste.
Mitrović je naveo da će, prema procjeni i IPCC-a, rizici na planeti Zemlji biti manji ako se ne pređe prag porasta temperature od 1,5 stepeni celzijusa.
On je poručio da oni koji su najrazvijeniji, a koji najviše zagađuju, treba da pomognu onim najnerazvijenijim državama, koje nemaju finansijske niti kadrovske kapacitete da se izbore sa klimatskim rizicima i hazardima.
„Ta pravednost je vrlo bitna, jer oni koji najmanje zagađuju i najmanje štete nanose planeti Zemlje, oni trpen najveću štetu“, naveo je Mitrović.
On je kazao da je, nakon potpisivanja Pariskog sporazuma 2015, svake godine bilježen porast korišćenja obnovljivih izvora energije.
„U većini zemalja svijeta, koje su najveći zagađivači, upravo se sada najviše investira u projekte obnovljivih izvora energije“, rekao je Mitrović, dodajući da je prije desetak godina odnos investicija u obnovljive izvore energije i u ugalj i naftu bio jedan prema jedan, a sada je taj odnos skoro dva prema jedan u korist obnovljenih izvora energije.
„Interesantno je da mi na području Zapadnog Balkana imamo veći procenat korišćenja obnovljivih izvora energije nego što je to prosjek Evropske unije“, dodao je Mitrović.
On je istakao da je potrebna udružena akcija kako bi se smanjila emisija štetnih gasova, odnosno postigao cilj definisan Pariskim sporazumom – da se do 2050. godine prestane sa emisijom.
Mitrović je kazao da je ugljendioksid dugoživeći gas i da će ostati stotinama godina u atmosferi.
„Samim tim, neće tako brzo doći do smanjenja temperature na globalnom nivou, ali će se zaustaviti taj trend porasta i doći će do nekih optimalnih klimatskih uslova, koji će omogućiti nastavak života na planeti Zemlji“, rekao je Mitrović.
On je naveo da se smatra da će naredna decenija biti odlučujuća, dodajući da još ima puno investicija koje se vežu za eksploataciju fosilnih goriva, uglja, nafte, gasa.
Važno je, kako je istakao Mitrović, da donosioci odluka ozbiljno shvate da su naučna saznanja naučna saznanja i da su potkrijepljena brojnim argumentima i dokazima.
