Ministar nije podržao izmjene zakona koje, prema našem mišljenju, sistem vraćaju unazad, odgovoreno je “Vijestima” iz resora Maraša Dukaja
Većina članova Vlade imala je tokom sjednice u četvrtak zamjerke na Predlog izmjena zakona o državnim službenicima i namještenicima, a njihove primjedbe uglavnom su snižavale predložene kriterijume zbog čega je ministar javne uprave Maraš Dukaj izdvojio mišljenje u odnosu na te sugestije kolega.
Vlada je usvojila prije dva dana taj Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.
Dukaj je mišljenje izdvojio naglašavajući da je Predlog zakona koji je njegov resor dostavio Vladi imao za cilj depolitizaciju državne uprave, zbog čega je i dobio zeleno svjetlo EK.
Prema informacijama “Vijesti”, ostali ministri su bili nezadovoljni predloženim rješenjem da visoki rukovodni kadar – starješine organa, šefovi, inspektori… moraju imati završen fakultet u trajanju od četiri godine (VII-1 stepen stručne spreme).
Za većinu ministara sporno je bilo i to što je Predlog zakona koji je MJU dostavio predviđao da vršilac dužnosti starješine organa mora biti biran iz reda zaposlenih u državnoj upravi, a ne da u javnu službu, bez poštovanja novih zakonskih kriterijuma, dolaze iz drugih sektora.
Isti izvori redakcije kazali su da je dio ministara iz nekadašnjeg Demokratskog fronta navodno negodovao zbog predloga MJU da starješina organa mora izabrati prvorangiranog, čime bi se ukinulo dosadašnje diskreciono pravo da izaberu jednog od tri najbolje ocijenjena kandidata. Tražili su da rukovodioci zadrže diskreciono pravo i po svojoj volji angažuju jednog od tri kandidata sa liste. Vlada je, međutim, usvojila origanalni predlog MJU, pa će biti zaposleni samo najbolji kandidati.
Mišljenje je, tvrde izvori “Vijesti”, izdvojio i ministar ekonomskog razvoja i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj , ocjenjujući da originalni Predlog MJU sadrži kvalitetna rješenja za depolitizaciju javne uprave.
Iz Ministarstva javne uprave potvrdili su redakciji da je ministar Dukaj “izdvojio mišljenje u odnosu na neposredno predložene izmjene zakonskog teksta, a koje su se kandidovale tokom sjednice Vlade”.
“Ministar je ukazao da je taj Predlog zakona usaglašen sa svim sugestijama Evropske komisije, zbog čega je dobio pozitivno mišljenje, te da su to rješenja koja idu u pravcu depolitizacije i jačanja profesionalizacije javne uprave, a samim tim i njene optimizacije i racionalizacije, što je upravo ono za šta se ministar i njegov tim zalažu tokom cijelog ovog procesa, a kroz rad u okvirima 43. i 44. Vlade”, odgovorili su iz MJU “Vijestima”.
Naglašavaju da “ministar nije podržao izmjene zakona koje, prema našem mišljenju, sistem vraćaju unazad”.
“Konkretno, ministar nije podržao propisivanje školske spreme u obimu od 180 ECTS kredita (bečelor diploma koja se dobija nakon završenih trogodišnjih studija) za sve službeničke kategorije, iako su stručnost i viši nivo obrazovanja opšteprihvaćeni standardi za pojedine zahtjevnije pozicije. Nije podržao ni ostavljanje mogućnosti da vršioci dužnosti mogu dolaziti iz bilo koje branše, iako je bilo predloženo da oni zbog profesionalizacije i racionalizacije državnog aparata treba da budu iz sistema državne uprave”, ističu iz resora Maraša Dukaja.
On, poručuju, nije bio saglasan ni sa pitanjima koja su se nametnula tokom sjednice, iako stavovi drugih ministara u vezi sa tim nijesu bili ujednačeni, a tiču se mogućnosti da lobisti mogu biti rukovodioci u sistemu državne administracije.
“Dakle, ministar je mišljenje izdvojio iz suštinskih razloga, uključujući i zahtjev Evopske komisije da reformske mjere i rješenja iz zakona treba podržati. S druge strane, u Ministarstvu smo svjesni da Vlada kao kolektivni organ predlaže Skupštini zakone, pa će i Predlog zakona o državnim službenicima i namještenicima biti inoviran u skladu sa juče iznijetim većinskim stavom članova Vlade, i kao takav upućen parlamentu usvajanje. Ministarstvo očekuje da Generalni sekretarijat Vlade dostavi verifikovani zaključak sa sjednice sa precizno navedenim intervencijama na zakonski tekst”, precizirali su iz resora Dukaja.
Poručuju i da će, kakav god bio ishod u parlamentu, Ministarstvo javne uprave nastaviti i dalje da radi u pravcu jačanja službeničkog sistema kroz predlaganje najboljih rješenja i stvaranja moderne javne uprave kao stručnog i efikasnog servisa građana i privrede.
Važeći Zakon o državnim službenicima i namještenicima primjenjuje se od jula 2018. godine, a praksa je pokazala da postoje manjakovisti, na koje je ukazivala i Evropska komisija.
Pored rješenja u vezi sa kojima su se ministri sporili, Vlada je usvojila odredbe koje su se odnosile na jednogodišnje naknade rukovodiocima u slučaju da im je istekao mandat ili dođe do reorganizacije organa. Radni odnos će prestajati sa 66 godina starosti, shodno Zakonu o radu, a inspektori dobiti ugovore na neodređeno vrijeme, umjesto dosadašnjih mandata od pet godina…
Povećan je i potrebni broj godina iskustva za rad u javnoj upravi, a uveden je i instiitut Državne disciplinske komisije.
“Jedan od osnovnih razloga za izmjene bila je i nejasna pozicija predsjednika i članova Disciplinske komisije, način njenog rada, kao i radno-pravni status njenih članova, njihova prava nakon prestanka mandata. Predloženim izmjenama propisuje se da će se pred ovom komisijom voditi postupci i za lakšu i za težu provredu službene dužnosti, što će dovesti do ujednačenog postupanja i ujednačavanja pravne prakse u odnosu na postupke za lakše povrede službene dužnosti”, obrazloženo je u Predlogu zakona.
Predsjednika i članove imenuje Vlada na predlog MJU, a stručne i administrativne poslove vrši Ministarstvo.
“Ovaj institut ima za cilj da riješi i probleme u praksi koji su se javljali prilikom ostvarivanja prava iz rada predsjenika i članova ove Komisije. Treba napomenuti i da se u Izvještaju o radu Disciplinske komisije za 2023. godinu navodi: ‘S obzirom na to da su finansijska sredstva za rad Disciplinske komisije obezbjeđena u okviru budžeta Uprave za ljudske resurse, te da nije predviđena posebna pozicija koja utvrđuje iznos sredstava određenih za Komisiju, Disciplinska komisija nije samostalno mogla da obezbijedi adekvatnije materijalne uslove rada. Ne manje važno za ukazati je da su materijalni i tehnički uslovi za rad Disciplinske komisije i stručne službe izuzetno loši’”, precizirano je u obrazloženju.
