Ministarstvo energetike i rudarstva očekuje da cijene goriva u narednom obračunu za deset dana neće rasti već da bi trebalo doći do njihovog pada, ali u odgovoru na pitanja “Vijesti” kažu da prate situaciju i da će predložiti mjere poput smanjivanja akciza ako dođe do velikog rasta cijena naftnih derivata na međunarodnim berzama.
Iz Ministarstva ukazuju da je sadašnja cijena eurodizela u Crnoj Gori i nakon povećanja u ponedjeljak od osam centi po litru, za 40 centi niža od rekorda iz 2022. godine (1,78 eura), kada je tadašnja Vlada smanjila akcize da bi ograničila rast cijena. Eurodizel je najtraženije gorivo, koje koristi 78 odsto od ukupnog broja registrovanih motornih vozila.
Eurosuper 95 i eurosuper 98 poskupili su u ponedjeljak dva i tri centa, pa koštaju 1,45 eura i 1,49 eura. Nova cijena eurodizela je povećana za osam centi na 1,38 eura, a lož ulja za sedam centi na 1,31 euro.
Rat na Bliskom istoku između Izraela i Irana, u koji su se na kraju uključile i SAD, kulminirao je u periodu između 13. i 24. juna, što je izazvalo značajan rast cijena nafte na međunarodnim berzama. Tako je 10. juna cijena barela nafte bila oko 66 dolara, da bi maksimum narastao 19. juna na 77 dolara. Već na dan primirja 24. juna cijena se vratila na 66 dolara za barel.
Maloprodajne cijene u Crnoj Gori obračunavaju se svakog drugog ponedjeljka na osnovu prosjeka cijena naftnih derivata u prethodnih 14 dana od dana obračuna, u odnosu na 14 dana koji su bili prije tog perioda. Prilikom posljednjeg obračuna cijena desilo se da period obračuna obuhvata dane velikog rasta cijena na berzama, a da su one počele da padaju na isteku obračunskog perioda.
Zbog toga se smanjenje cijena na berzama nije značajnije odrazilo na obračun cijena u ponedjeljak koje će važiti do 14. jula, ali će uticati na sljedeći obračunski period.
Iz Ministarstva kažu da prate kretanja cijena naftnih derivata na globalnom tržištu, zbog čega očekuju da bi u narednom periodu moglo doći do stabilizacije i mogućeg pada cijena.
“Na tržištu naftnih derivata su potpuno normalne oscilacije cijena u opsegu od 0,20 eura, na godišnjem nivou. Podsjećamo da su 2022. godine bile na značajno većem nivou (prosječna cijena dizela tokom 2022. godine je bila 1,56 eura, dok je na primjer u junu 2022. godine cijena dizela iznosila 1,78 EUR), kada se intervenisalo smanjenjem akcize. U svijetlu dešavanja na Bliskom istoku održana je i sjednica Savjeta za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja tržišta naftnim derivatima, kojom je predsjedavao ministar energetike i rudarstva mr Admir Šahmanović , a na kojoj je analizirana trenutna situacija u pogledu dostupnosti i cijena naftnih derivata, sa fokusom na dva ključna segmenta: sigurnost snabdijevanja i kretanje cijena. Konstantovano je da snabdijevanje naftnim derivatima u Crnoj Gori u ovom trenutku nije ugroženo”, naveli su iz Ministarstva na pitanja “Vijesti” o stabilnosti tržišta i cijena.
Ukazuju i da su u direktnoj komunikaciji sa svim većim kompanijama koje snabdijevaju crnogorsko tržište.
“Sve procjene ukazuju da nema razloga za bojazan kada je u pitanju kontinuitet isporuka za Crnu Goru, dok će segment cijena biti analiziran u kontinuitetu, i ispraćen adekvatnim odgovorom, u zavisnosti od situacije”, naveli su u odgovoru.
Država je od 11. februara do kraja maja od naknade za obavezne rezerve naftnih derivata, koja iznosi tri centa po litru goriva, prihodovala 4.220.189,04 eura.
Taj novac nalazi se na podračunu Uprave za ugljovodonike Crne Gore u okviru budžeta Crne Gore. Iz Ministarstva navode da je planirano da proces formiranja rezervi otpočne krajem 2025. godine.
Prema Zakonu o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima Crna Gora treba da ima rezerve naftnih derivata u količini tromjesečne potrošnje. Za formiranje rezervi usmjerena je ranije obezbijeđena pomoć EU od 7,5 miliona eura, dok je plan da od posebne naknade na cijenu goriva od tri centa godišnje prihoduju 13 miliona eura.
Naftne rezerve držale bi se u početku u rezervoarima u Baru, a kasnija moguća alternativa bili bi rezervoari u Lipcima i Bijelom Polju. Dio ovih rezervoara je proteklih 20 godina koristio Jugopetrol i koji je taj spor uzgubio na sudu.
“Rezervoari u Baru, Lipcima i Bijelom Polju su u državnom vlasništvu. U februaru 2025. godine izvršena je zvanična primopredaja pokretnih i nepokretnih stvari na lokacijama Luka Bar i Lipci – Opština Kotor između izvršnog dužnika Jugopetrola i države Crne Gore po rješenju o izvršenjima Osnovnog suda u Baru od 1. avgusta 2024. godine i Osnovnog suda u Kotoru od 21. avgusta 2024. godine”, naveli su iz Ministarstva.
Ti rezervoari su u lošem stanju zbog čega je Ministarstvo raspisivalo tendere za njihovo održavanje, prvo u decembru prošle godine (koji je poništen zbog kašnjenja u preuzimanju rezervoara), pa u maju ove godine gdje je rok za predaju ponuda tri puta produžavan.
“Otvoreni tenderski postupak za adaptaciju i modernizaciju skladišnih rezervoara R11, R12 i R18 u državnom vlasništvu na terminalu u Baru, ukupnog kapaciteta 17.600 kubnih metara je u toku, a otvaranje pristiglih ponuda je predviđeno za 9. jul 2025. godine. Vrijednost radova je 2.127.135,93 eura sa PDV-om. Rok za izvršenje radova je devet mjeseci od momenta uvođenja izvođača u posao. Upravo su skladišta u Baru predviđena za čuvanje obaveznih rezervi naftnih derivata, dok je za potrebe rekonstrukcije skladišnih rezervoara u Lipcima i Bijelom Polju planirana studija izvodljivosti kojom je neophodno prvenstveno sagledati obim radova i finansijski aspekt”, naveli su iz Ministarstva.
