Ministarstvo pravde pokušava da ponovo upiše u registar kaznene evidencije krivično djelo za koje je svojevremeno pravosnažno osuđen Artan Kurti, kako bi obesmislili eventualnu odluku Upravnog suda po njegovoj tužbi i mogućnost da se vrati na poziciju generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost.
O toj namjeri Mininistarstvo pravde juče je obavijestilo i Viši sud u Podgorici, gdje su naveli da su pokrenuli postupak poništaja rješenja od 8. juna 2020. godine, a kojim je izbrisana iz kaznene evidencije pravosnažna presuda tog suda za Kurtija, koja je izrečena 23. septembra 2009. godine.
Ministar pravde Andrej Milović obavijestio je Kurtija o rezultatima ispitnog postupka, navodeći da MP “cijeni da su se u skladu sa članom 100 ZUP-a stekli uslovi za pokretanje postupka po službenoj dužnosti za obavezan poništaj rješenja br. UPI-05-030/20-237” kada je u junu 2020. godine izbrisana osuda iz Registra kaznene evidencije”.
Artan Kurti u izjavi tvrdi da u obavještenju ministra pravde nije data pouka o smislu člana 111 stav 4 ZUP-a, te da nije ni dostavljeno rješenje o odbačaju krivične prijave Specijalnog državnog tužilaštva.
“Postupak vodi neovlašćeno lice, jer Aktom o unutrašnjoj sistematizaciji od 27. decembra 2023. upravni postupak vodi ili Direktorat za izvršenje krivičnih sankcija i kontrolu ili Direkcija za kaznenu i prekršajnu evidenciju, a nikako ministar”, izjavio je Kurti.
On tvrdi da je ovo pokušaj Milovića da njegovo ime vrati u registar kaznene evidencije, naglašavajući da to neće biti održivo sve i da to uspije…
“Pravne posljedice osude traju 10 godina, a davno su prestale, te im to ne bi mogao biti izgovor da sam nedostojan za rad u državnom organu”, navodi Kurti.
Specijalni tužilac Zoran Vučinić, 11. marta ove godine, donio je rješenje o odbačaju krivične prijave Ministarstva pravde, koja je 11. novembra 2023. godine podnijeta protiv bivše načelnice Direkcije za kaznenu i prekršajnu evidenciju Tanje Popović i nekadašnje generalne direktorice Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija Nataše Radonjić , navodeći da ne postoji osnovana sumnja da su počinile bilo koje krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti.
Vučinić je obavijestio MP da imaju pravo na pritužbu VDT-u, a koju je Ministarstvo pravde već podnijelo zbog odluke tužioca o odbačaju informacije, odnosno krivične prijave MP.
Osim toga, Vučinić je obavijestio Ministarstvo pravde da SDT, shodno odredbi člana 139 stav 1 tačka 1 ZUP-a, cijeni da su ispunjeni uslovi za obavezno poništavanje rješenja kojim je Kurti u junu 2020. godine izbrisan iz kaznene evidencije, budući da je donijeto, kako se navodi, “u upravnom postupku iz stvari iz sudske nadležnosti, a rok za poništavanje rješenja je 10 godina od dana izvršnosti”…
Ministarstvo pravde je u obavještenju Kurtiju napisalo odluku iz rješenja specijalnog tužioca naglašavajući “da su ispunjemi uslovi za obavezan poništaj rješenja”.
Kurti navodi da se u obavještenju ministra pravde prikriva odluka Ustavnog suda naglašavajući da je Milović bio u obavezi to da napiše jer jer “US naveo da nije riječ o sudskoj već o zakonskoj rehabiltiaciji”.
“Ne stoje navodi iz obavještenja da treba da se poništi rješenje iz člana 139 stav 1 tačka 1 ZUP-a jer je rješenje o rehabilitaciji u smislu člana 11 stav 1 Uredbe o načinu vođenja kaznene evidencije i člana 491 stav 1 ZKP-a donio upravo nadležni organ koji je i imao ovlašćenja da ga donosi. A odredba člana 139 stav 1 tačka 1 ZUP-a se odnosi na situaciju kada postoji apsolutna nedležnost upravnog organa što u ovom predmetu nije slučaj”, tvrdi Kurti.
Vlada je Kurtija sa mjesta generalnog inspektora ANB-a smijenila 9. novembra 2023. nakon čega je podnio tužbu Upravnom sudu zbog toga što smatra da je izvršna vlast to uradila na nezakonit način.
Upravni sud u narednih nekoliko dana trebalo bi da donese odluku po tužbi Kurtija.
Uoči odluke Upravnog suda, Vlada je na sjednici prošlog četvrtka za generalnog inspektora ANB-a imenovala Predraga Burića .
Artan Kurti je u ljeto 2022. godine imenovan na najvažniju funkciju u sistemu unutrašnje kontrole ANB-a, a njegov dolazak u tajnu službu pratile su brojne kontroverze i političko-medijske konstrukcije oko načina kako je iz registra kaznene evidencije izbrisana osuda na koju je bio pravosnažno osuđen.
