Predsjednik Odbora direktora Crnogorske plovidbe Jovo Lazarević kazao je da se zaposlenima u tom preduzeću isplaćuju samo varijabilne naknade, ali ne i bonusi.
On je reagovao na navode ministra pomorstava Filipa Radulovića.
„Crnogorska plovidba AD Kotor, po organizaciji rada ima sistematizovanih 17 radnih mjesta, a u radnom odnosu, ukupno devet zaposlenih. Skoro svaki od zaposlenih pokriva dva-tri radna mjesta, uz svakodnevnu komunikaciju sa brodovima, koja je za pojedine zaposlene na nivou od nekih osam do 14 sati dnevno, dok je za one iz vrha menadžmenta dostupnost 24 časa. Koeficijenti utvrđeni sistematizacijom za redovan rad zaposlenih, za određeno radno mjesto, su definisani na nižem nivou od onoga što predviđa Zakon o zaradama u javnom sektoru. Utvrđeno je da su niži u odnosu na druge državne kompanije iz oblasti pomorstva i nijesu usklađeni sa granskim kolektivnim ugovorom za pomorsku privredu, kojim su predviđeni nešto viši koeficijenti. Za sva ova usklađenja trebala je saglasnost Ministarstva finansija, koja nije dobijana ni ranijih godina. Ono što je takođe karakteristično za ovu kompaniju, za razliku od značajnog broja drugih državnih kompanija, jeste da ovdje nema ugovorenih zarada za izvršni menadžment sa Odborom direktora. Zbog svega toga, a u skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o zaradama u javnom sektoru, pristupilo se dovođenju ukupnih zarada u realnije okvire, kroz uvođenje varijabilnih naknada za sve zaposlene. Pored redovnih zarada, isplaćuju se samo varijabilne naknade, ali ne i bonusi zaposlenima, kako se pominje u intervjuu“, rekao je Lazarević.
Kazao je da mjesečni iznos varijabilnih naknada, za devet zaposlenih, iznosi oko 3,4 hiljade eura, „što je godišnje na nivou od oko 40 hiljada eura“.
„Ukoliko bi se ukinula ta naknada, a zaposleni odbili da rade dodatni posao mimo onoga što mu je obaveza po sistematizaciji njegovog radnog mjesta, morala bi se popuniti sva radna mjesta koja su predviđena sistematizacijom, što bi predviđalo izdvajanje od nekih najmanje 12 hiljada eura mjesečno, odnosno 144 hiljade eura godišnje, a to je skoro za 3,6 puta više od trenutnih varijabilnih naknada. Možemo tumačiti da iznos koji se odnosi na varijabilne naknade od oko 40 hiljade eura može imati veći ili manji značaj za kompanije, ali bi se teško moglo prihvatiti stanovište, za kompaniju kakva je CP koja u zadnjih 10-ak godina nije imala ukupne godišnje prihode ispod od šest miliona eura, da bi takav iznos mogao biti ključan i presudan za njenu finansijsku situaciju“, dodaje on.
„Posebno je važno istaći da je Ministarstvo od Odbora direktora i menadžmenta CP tražilo da se prihvati lošiji ugovor najma broda (8.750 dolara umjesto onoga koji je bio dogovorio Odbor direktora i menadžmet CP na 9.000 dolara) za 250 dolara dnevno manje, samo zato što ga je bila dogovorila BP, a što mjesječno čini iznos od nekih 7,5 hiljada dolara, odnosno godišnje 90 hiljada dolara, što je nivo od nešto preko dvije godišnje varijabilne naknade za sve zaposlene. Ministar u svojim intervujima medijima stalno insistira da se na ovaj način, kroz Ugovor o poslovno tehničkoj saradnji CP sa BP, spašava CP. Da to nije tako potvrđuje nekoliko činjenica. Prva je da je čitav problem nastao zbog ne blagovremenog produženja višegodišnjeg Overdraft ugovora s Prvom bankom CG, zbog čega je nastala blokada računa CP od strane PBCG. Razlog za ne produženje Predmetnog ugovora je što je Ministarstvo kasnilo za nekih dva-tri mjeseca sa davanjem saglasnosti, zašto postoji Zakonska obaveza. Drugo, ako neko želi da spasi neku kompaniju, sigurno je da mu neće povećavati rashodnu stranu, kao što je to urađeno sa Ugovorom o poslovno tehničkoj saradnji CP sa BP. Sa ovim Ugovorom CP je dobila dodatni namet, u novim troškovima brokeraže, za koju treba da plaća BP iznos od devet odsto na ukupno ostvarene prihode. Radi informisanja javnosti ova usluga se u svjetskoj pomorskoj praksi plaća na nivou od 1,25 odsto, pa je ova, koja je predviđena za CP, nekih 7,2 puta veća. Treće, ako spašavate kompaniju, nećete joj dodatno uskraćivati i visinu prihoda, kao što je to urađeno kod naloga za odabir nepovoljnije ponude za najam od one koja je već bila dogovorena od strane CP“, kaže Lazarević.
Ističe i da su analize pokazale da je Crnogorska plovidba, za posljednje četiri godine „nove vlasti (2021-2024)“, ostvarila bolje finansijske rezultate od Barske plovidbe.
„Pored toga je u cjelosti otplaćen kredit prema Exim banci, u čijoj otplati je Država CG, kao 100% vlasnik CP, učestvovala sa nekih 37 miliona, što je i dug koji CP prema svom vlasniku. Međutim ono što se nigdje ne pominje, ali javnost treba da zna, da je otprilike toliki, ako ne i veći dug koji ima i BP. U ovom kolektivu Država je vlasnik sa nekih 54 odsto, a njen dug je podijeljen u dva dijela, jedan prema Državi na ime rata koje su, takođe, plaćane iz Budžeta za otplatu kredita kao i kod CP, a sa druge ostatak duga prema Exim banci. Dug prema Exim banci BP treba da otplaćuje u narednih osam-devet godina, a mogućnost otplata će, isključivo zavisiti od budućih dešavanja na globalnom pomorskom i finansijskom tržištu, odnosno od kretanja pomorskih vozarina i odnosa euro/dolar. Logično je bilo da je, umjesto ovakvog ugovornog odnosa između ova dva brodarska preduzeća, čime su se podigle tenzije kod zaposlenih u CP i kod građana Kotora i Boke, Ministar Radulović napravio dogovor sa Odborom direktora i menadžmentom CP oko načina, dinamike i iznosa povrata sredstava u Državni budžet, čime bi sredstva bila vraćena onome kome i pripadaju, a to je isključivo Država“, kaže Lazarević.
„Što se tiče dijeljenja bonusa, to je nešto novo za nas i voljeli bismo da se ta konstatacija ministra prezentuje nama i crnogorskoj javnosti. Ovaj odbor direktora za vrijeme svog mandata od godine dana nikada nije razmatrao niti dijelio bilo kakve bonuse. I na kraju, naš stav je da sa ovom objavom prekidamo javno obraćanje ministarstvu i smatramo da sva korespondencija ubuduće bude kao i do sada, zbog čega im stojimo na raspolaganju“, piše u odgovoru Raduloviću.
