Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić kazao je da je odlaganje otpada u Zeti prijetnja za životnu sredinu i javnu bezbjednost.
„U naselju Cijevna, u opštini Zeta, u neposrednoj blizini rijeke Cijevne, u krugu asfaltne baze podgoričkog preduzeća ‘Putevi’, deponovan je industrijski otpad za koji se nezvanično tvrdi da je grit – opasan materijal prepun toksičnih supstanci. Prema tvrdnjama zaposlenih, ovaj otpad nije pravilno odložen, što predstavlja ozbiljnu prijetnju po životnu sredinu i zdravlje lokalnog stanovništva. Grit, kao nusproizvod industrijskih procesa, sadrži teške metale i druge opasne materije koje mogu kontaminirati tlo, podzemne vode i rijeke. Takva kontaminacija može imati dalekosežne posljedice, ne samo po ekosistem, već i po izvore pitke vode od vitalnog značaja za ljude“, napisao je Lakušić na Fejsbuku.
Dodatno zabrinjavajuće je, kako je rekao, to što se otpad, „opasni ili neopasni“, nalazi u blizini rijeke Cijevne, čime se značajno povećava rizik od kontaminacije vodotoka. Posebno je, ističe, ugroženo izvorište Boljesestra, koje je ključni izvor pitke vode za veliki dio stanovništva Crne Gore.
Lakušić poručuje da bi, ukoliko bi došlo do zagađenja tih vodotoka, „posljedice bile katastrofalne“ – došlo bi do ozbiljnog ugrožavanja osnovnih uslova za život, uključujući zdravlje ljudi.
„Posebno zabrinjavajuće su informacije koje dolaze od ekoloških aktivista, koji su ukazali na osnovu postojanja indicija da je jedno privatno preduzeće, takođe odlagalo sličan opasni otpad u blizini rijeke Morače, u Drugoj sanitarnoj zoni zaštite. Ova zona je zakonski zaštićena upravo zbog svoje važnosti za očuvanje čistoće vodnih resursa, a svaki pokušaj nelegalnog odlaganja otpada u ovim zonama predstavlja grubo kršenje zakona i direktnu prijetnju ekosistemu. Još alarmantnije je to što se otpad navodno odlagao u rupe koje su ostale nakon nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska, čime se ekološki zločin čini dvostruko ozbiljnijim“, navodi on.
Kazao je da država mora reagovati.
„Ovakvi postupci ne samo da pokazuju krajnju neodgovornost preduzeća koja učestvuju u ovakvoj praksi, već i nedostatak adekvatnog nadzora i odlučne reakcije od strane nadležnih institucija. U situaciji kada je zdravlje građana direktno ugroženo, država mora hitno reagovati kako bi sanirala ugrožena područja i osigurala da se ovakvi incidenti više ne ponavljaju“.
Lakušić je kazao da ovo pitanje ne smije ostati neprimijećeno, niti da smije biti potisnuto u drugi plan, već da zaštita prirodnih resursa, posebno vode, mora biti prioritet.
„Bez odlučnih i pravovremenih mjera, rizikujemo trajno oštećenje ekosistema i ugrožavanje osnovnih životnih uslova za buduće generacije. Moramo prepoznati ovu situaciju kao test za naše institucije i društvo u cjelini“, dodaje on.
Kazao je da rijeke Cijevna i Morača, kao i izvorište Boljesestra, „ne smiju postati žrtve nebrige i neodgovornosti“.
„Njihova zaštita je pitanje ne samo ekološkog opstanka, već i javne bezbjednost i kvaliteta života budućih generacija. Stoga, reakcija je neophodna kako bi se spriječilo dalje pogoršanje situacije i obezbijedilo dugoročno očuvanje ovih dragocjenih prirodnih resursa“, zaključuje on.
