Vlasnici privatnog smještaja u Kolašinu više i ne govore o očekivanjima, poručuju da nadležni moraju da nađu rješenje – vještački snijeg
Izuzetno toplo i kišovito vrijeme praktično je prekinulo glavnu zimsku sezonu na državnim skijalištima na Bjelasici i Durmitoru, pričinilo milionsku štetu i ponovo podsjetilo nadležne da su ski-centri osuđeni na propast bez sistema za vještačko osnježavanje.
Na državnom skijalištu Kolašin 1600 već desetak dana gostima mogu ponuditi jedino panoramsku vožnju žičarom i usluge restorana, jer na stazama nema snijega. Slična situacija je i na durmitorskom skijalištu Savin kuk, gdje se ipak juče moglo skijati jer ima dovoljno snijega na dijelu staze podno istoimenog vrha…
Od početka zimske turističke sezone, 21. decembra prošle godine, na skijalištu Kolašin 1600 bilo je svega 15 skijaških dana. Nakon kiše i kopnine na Bjelasici i na Durmitoru, uslijedilo je i masovno otkazivanje rezervacija, naročito u privatnom smještaju, ali i slaba posjeta skijalištima.
U Kolašinu i na Žabljaku ovih dana sve podsjeća na ambijent turističke sezone 2023/2024, kada je, zbog nezapamćenog nedostatka snijega turistička privreda doživjela milionske gubitke i nije zabilježen nijedan skijaški dan.
Početak turističke zime obećavao je drugačiju situaciju i budio nadu da se bar dio tih gubitaka može nadomjestiti. Na državnom skijalištu Kolašin 1600 početkom januara bilo je i po 1.250 skijaša dnevno na izuzetno dobro pripremljenim stazama, a skijalištu Savin kuk već poslije 11 časova ujutro nije se moglo prići automobilom.
Nažalost, dobro popunjeni smještajni kapaciteti i pepuna skijališta i zimska idila potrajali su samo do sredine januara, kada je jaka južina pomrsila mnoge račune.
Umjesto optimizma, sa državnog skijališta Kolašin 1600 sada ponavljaju poruke od lani, pa rukovodilac Bojan Medenica kaže da je “jasno da se sljedeća sezona ne smije dočekati bez vještačkog osnježavanja”.
“Staze, koje pokriva žičara K8 bile su u funkciji svega 15 dana. Traka za početnike radila je 31 dan. Sada ne radimo zbog nedostatka snijega. Tolikim brojem skijaških dana ne mogu biti, naravno, zadovoljan. Od 22. januara staze koje ‘prate’ žičaru K8 nijesu u funkciji, pa gosti skijališta mogu uživati samo u panoramskoj vožnji. Zaista je neophodno da svi damo doprinos, kako i narednu sezonu ne bismo dočekali na isti način. Budućnosti ski-centra nema bez vještačkog osnježavanja”, poručuje Medenica.
Šta u vrijeme globalnog zatopljenja znači vještačko osnježavanje, najbolje se vidi na primjerima susjednih skijališta – na Jahorini i Kopaoniku, gdje je i danas moguće skijati, uprkos toplom vremenu i nedostatku prirodnog snijega…
Kraj školskog raspusta i kiša ispraznili su i privatni smještaj u Kolašinu. Trenutno se, kaže direktorica lokalne Turitičke organizacije (TO) Zorica Milašinović može govoriti samo o izletničkom turizmu.
“Popunjenost kapaciteta bila je odlična dok je trajao raspust, poslije toga uslijedila je kiša, nije bilo snijega, pa je uslijedilo i naglo su otkazivane rezervacije u privatnom smještaju. Još ima vikend posjeta, a riječ je uglavnom o gostima iz Crne Gore, koji se nakratko zadržavaju u Kolašinu. O dužim boravcima, nažalost, sada ne možemo govoriti. U Kolašinu je i određeni broj turista iz Albanije, koji ostaju, bez obzira na to, ima li snijega, po nekoliko dana. Daleko je od onoga što smo očekivali od ove sezone”, objašnjava Milašinović.
Prema njenim riječima, kad nema snijega velikim dijelom je uzaludan i trud da se obogati vanpansionska ponuda. Kako kaže, “manifestacije ne mogu zamijeniti snijeg”.
Njene riječi potvrđuju i vlasnici privatnog smještaja. O očekivanjima više ne govore, ali ponavljaju poruku da “nadležni moraju da nađu rješenje bar za narednu turističku zimu”. A rješenje je, jednoglasni su – vješački snijeg.
Iz resora turizma nijesu se oglašavali povodom velikih problema koje je zatopljenje donijelo ski-centrima u drugoj polovini januara, i izvjesno velikih gubitaka.
Izjava ministarke turizma Simonide Kordić pred početak sezone – da gosti mogu voziti bicikl ako na skijalištima ne bude dovoljno snijega, svojevrsan je pokazatelj “brige” izvršne vlasti o zimskom turizmu na sjeveru države.
No, pogrešno bi bilo zaključiti da je nedostatak snijega jedini problem ski-centara i državne kompanije Skijališta Crne Gore (SCG), u čijem je sastavu Kolašin 1600. Veliki dio skijaške infrastrukture na Bjelasici nije bio u funkciji, čak ni u danima kada je bilo dovoljno snijega. Zbog neophodne dodatne sanacije zemljišta oko stuba broj 4 nije bezbjedan za upotrebu šestosjed K7, koji prati 10 kilometara staza. Ta žičara povezuje u jedinstvenu ponudu od četrdesetak kilometara staza, skijašku infrastrukturu državnog i privatnog skijališta Kolašin 1450, a građane je koštala oko devet miliona eura.
Odbor direktora (OD) SCG početkom januara saopštio je da ne znaju koliko će trajati radovi na sanaciji zemljišta, ni kada bi ta žičara mogla biti ponovo u funkciji. U saopštenju koje je tada potpisao predsjednik OD Miličko Bulatović , podsjećaju da je stručni tim angažovan da utvrdi stanje tog stuba, odnosno, zemljišta oko njega, donio zaključke i predložio mjere, na osnovu kojih će se postupati u narednom periodu.
“Odgovor stručnog tima smo dobili 31. decembra i u njemu je predložena dodatna sanacija na zemljištu u okolini stuba 4 žičare K7, kako bi temelji bili u potpunosti osiguran. Takođe, predloženo je još nekoliko dodatnih aktivnosti zbog sigurnosti svih učesnika. Kako nam je sigurnost na prvom mjestu, sve predložene radnje će biti preduzete, a vremenski period dodatne sanacije i propratnih radova trenutno nijesmo u mogućnosti da predvidimo”, kazali su iz OD.
U istom saopštenju podsjećaju da je rukovodilac skijališta Kolašin 1600, obavijestio izvršnog direktora SCG još 24. maja prošle godine o problemima na zemljištu oko stuba žičare, zbog radova koje je izvodila privatna kompanija, o čemu su “Vijesti” pisale u više navrata… No, adekvatne rakacije nije bilo, pa je tek početkom zime struka utvrdila da žičara nije bezbjedna za upotrebu.
Pored toga, dva ski-lifta tipa “sidro” i “tanjir” koji su minule godine postavljeni na skijalištu, nijesu bili u funkciji tokom januara, jer nijesu imali upotrebne dozvole.
Bojan Mednica je “Vijestima” prije petnaestak dana kazao da očekuje da taj dio skijaške infrastrukture, koji je novina u ponudi, uskoro bude u funkciji.
Nove ski-liftove prati 1,2 kilometra staza. Uprava za kapitalne projekte raspisala je javni poziv za projektovanje i izgradnju dva ski-lifta u okviru Ski-centra Kolašin 1600 prije skoro godinu. Za tu investiciju, prema tenderskoj dokumentaciji, opredijeljeno je nešto više od 3,5 miliona eura.
Za razliku od ski-centra na Bjelasici gdje je uloženo desetine miliona eura, na Savinom kuku malo šta je ulagano već decenijama, pa dotrajala skijaška infrastruktura predstavlja veliki problem i u danima kada ima dovoljno snijega. Dok na Bjelasici muku muče sa pitanjem kako dovesti veliku količinu vode do skijališta, što je preduslov za vještačko osnježavanje, na Durmitoru je taj problem riješen. Izgrađeno je vještačko jezero na nekoliko stotina metara od skijališta, ali vještačkog snijega još nema…
Vlada je početkom novembra prošle godine donijela odluku o dodjeli nepovratne finansijske pomoći u iznosu od 100.000 eura SCG. Kako je tada saopšteno, riječ je o sredstvima neophodnim za redovno poslovanje preduzeća, s obzirom na gubitke tokom sezone 2023/2024. godine.
Vlada je tom društvu u aprilu prošle godine takođe odobrila pomoć od 200.000 eura, kako bi isplatili zarade za taj mjesec.
