Socijalni savjet dao je saglasnost na izmjene Zakona o radu, kojima će onima koji žele produžiti radni vijek.
„Zaposleni može ostati u radnom odnosu maksimalno do 67 godina, što je otprilike godinu duže nego što je do sada bilo. Time je vraćena prethodna norma koja je bila na snazi do prije dvije, tri godine. U praksi se to većinom odnosi na zaposlene u javnom sektoru koji će sada moći da ostanu na poslu do 67 godina, iako mogu formalno ranije steći uslove za odlazak u punu starosnu penziju“, kazao je novinar ekonomske redakcije u Nezavisnom dnevniku „Vijesti“ Goran Kapor.
Ova izmjena, kad je Skupština usvoji, na pozicijama će za makar još godinu zadržati funkcionere, prije svega sudije i tužioce.
„Starosna granica je ranije spuštena upravo zato da bi se neki državni funkcioneri, poput Milivoja Katnića i sl. poslali u penziju godinu dana prije nego što bi inače trebali da nije spuštena starosna granica“, ističe Kapor.
Sindikati su pak imali druge razloge.
„Ona je uticala i na dio zaposlenih koji su imali neke kredite, pa su računali da će raditi do kraja 67. godine, odnosno dok ne napune 67 godina. I onda da im je ta rata koja je bila na taj veći iznos plate kasnije je bila mnogo veći teret kad su prešli da primaju penziju“, rekao je Kapor.
Izmjena se, prije svega, odnosi na zaposlene u javnom sektoru.
„Ona može da važi u privatnom sektoru ali, kažem, mala je šansa da se ona na nekoga primjenjuje. Ona može da se primjenjuje ako i zaposleni i poslodavac žele da taj zaposleni koji je napunio 66 godina ostane još jednu godinu. Tako da se ona teoretski može primjenjivati i u privatnom sektoru“, navodi Kapor.
Ukoliko ove izmjene zakona budu išle u paketu sa odlukom o uvođenju dvije mimalne zarade, zaočekivati je da se o njoj poslanici izjasne najkasnije do kraja septembra, ukoliko vlada planira da ispuni obećanje, da će 1. oktobra svi zaposleni primiti uvećane plate na osnovu programa Evropa sad 2.
