Falsifikovane diplome razaraju temelj meritokratskog društva i urušavaju povjerenje u institucije, ocijenila je viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović, navodeći da se samo dosljednom, neselektivnom i strogom sudskom praksom šalje poruka da takvo ponašanje nosi ozbiljne posljedice.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) ranije je saopšteno da su od 2023. godine podnijeli 89 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikovane obrazovne isprave, dok su iz podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) agenciji MINA kazali da je u tom organu tim povodom formirano 70 predmeta.
Kaluđerović smatra da broj od 89 krivičnih prijava ukazuje na zainteresovanost i odlučnost MPNI da se suprotstavi tom problemu, ali je ukazala i na značaj epiloga podnešenih prijava.
„Radi se o prilično visokom, ali i zabrinjavajućem broju, jer je pretpostavka da je mnogo više tih slučajeva”, rekla je Kaluđerović u intervjuu agenciji MINA.
Ona je istakla i da problem sumnjivih i lažnih diploma nije od juče, već da se razvijao decenijama i to bez adekvatne pažnje nadležnih institucija i pratećih sankcija.
“Sada je ključno da dobijemo epiloge podnešenih prijava i postupaka uz kaznenu politiku koja se dosljedno primjenjuje. Važno je da se stvori efekat odvraćanja od loših nauma i da se suzbija praksa “nabavke” obrazovne isprave koja ne počiva na znanju”, ocijenila je Kaluđerović.
Ona je rekla da se takvim postupanjem šalje poruka da sistem ne toleriše te zloupotrebe, naglašavajući da prjave same po sebi nemaju svrhu bez presude i kazne koje jedino daju pravu težinu u toj borbi.
Iz podgoričkog ODT-a su kazali da je od formiranih 70, u 19 predmeta podnijet optužni predlog nadležnom sudu, kao i da je u nekim predmetima izrečena kazna zatvora u trjanju od tri do šest mjeseci.
„A izricane su i uslovne kazne, kao i rad u javnom interesu i mjera bezbjednosti obavezno oduzimanje falsifikovane isprave“, navodi se u odgovoru ODT-a.
Kaluđerović je istakla da iz tih podatka nije jasno koliki je broj prijava i postupaka u odnosu na ostale opštine i postupajuća državna tužilaštva u tim opštinama.
“Nije to mali broj prijava za falsifikovane obrazovne isprave u navedenom periodu u jednoj opštini, iako je ona najveća”, rekla je Kaluđerović.
Prema njenim riječima, primjeri određenih ishoda su ohrabrujući, iako su procesi spori.
„Treba isticati konkretne rezultate, posebno one koji uključuju i zatvorske kazne, pa makar u trajanju od tri do šest mjeseci”, rekla je Kaluđerović.
Ona je upozorila da to otvara i pitanje adekvatnosti kazne i da li su one blage u odnosu na težinu posljedica koje falsifikovane isprave mogu imati na sistem, posebno ako se radi o djelatnostima kao što su zdravstvo, obrazovanje ili javna uprava.
“Samo dosljedna, neselektivna i stroga sudska praksa šalje jasnu poruku da takvo ponašanje nosi ozbiljne posljedice, a mi to još nemamo”, poručila je Kaluđerović.
Upitana da li su pravni mehanizmi u Crnoj Gori za sankcionisanje korisnika lažnih diploma adekvatni, Kaluđerović je ukazala na to da zakonodavni okvir u državi prepoznaje falsifikovanje isprava kao krivično djelo, ističući da to znači da određeni mehanizmi postoje.
“Problem leži često u njihovoj primjeni – procesi su spori, kontrole nisu redovne, a sankcije nijesu dovoljno ubjedljive da se negativne prakse obustave. Potrebna je posvećenija i brža primjena postojećih zakona i volja poslodavaca da se bave kontrolom obrazovnih isprava prilikom zapošljavanja, a posebno tu mislim na javni sektor”, kazala je Kaluđerović.
Ona je ukazala i na to da je za značajan broj visokih javnih funkcionera nepoznato kako su i gdje stekli svoje obrazovne reference.
„Što automatski budi sumnji u njihovu kredibilnost, jasno je da opstrukcije za ovaj važan posao idu od vrha, od onih koji imaju moć kako da pokrenu procese tako i da ih blokiraju kad osjete da su ugroženi ”, kazala je Kaluđerović.
Prema njenim riječima, napredak jeste vidljiv, posebno kada se govori o MPNI koje, kako je navela, pokazuje proaktivnost po pitanju lažnih diploma.
Odgovarajući na pitanje o preporukama za efikasniju sistemsku borbu, Kaluđerović je naglasila da ta borba mora biti koordinisana između institucija, uključujući prosvjetne institucije, tužilaštva, inspekcije i sudove.
„Uvođenje centralizovanog registra diploma koji vrši automatsku provjeru isprava prilikom zapošljavanja u javnom sektoru, kao i pojačane inspekcijske kontrole, neki su bazičnih koraka koje treba preduzeti”, istakla je Kaluđerović.
Na pitanje da li smatra da postoji dovoljno volje da se stane na put pojavi lažnih diploma, Kaluđerović je rekla da volja mora postojati ako je sistem urušen zbog sumnjivih diploma u prosvjeti, obrazovanju, državnoj upravi, bezbjednosti, pomorstvu.
“Ali se često lomi na otporima i opstrukcijama unutar samog sistema”, istakla je Kaluđerović.
Upitana koliko je realno očekivanje da nadležni organi izvrše adekvatnu provjeru obrazovnih isprava i onima koji pokrivaju važne javne funkcije, Kaluđerović je kazala da postoje indicije da se u prošlosti tolerisalo zapošljavanje osoba sa sumnjivim kvalifikacijama, naročito kada su u pitanju politička, odnosno partijska imenovanja.
“Zato je ključno, kako bi se pokazao primjer, da se prve provjere urade u vezi sa obrazovnim ispravama najviših funkcionera, počev od članova Vlade i njihovih najbližih saradnika, preko poslanika, pa nadalje”, kazala je Kaluđerović.
Kako je pojasnila, provjera diploma ne smije da se ograniči samo na „niže“ pozicije, jer to obesmišljava čitav napor da se ta oblast uredi.
Kaluđerović je podsjetila da je CGO tražio da se obznani gdje su članovi Vlade i poslanici u Skupštini stekli svoje obrazovne isprave, odnosno da se objave nazivi tih obrazovnih ustanova, gradovi i nazivi država.
„Mnogo govori ćutanje na tu našu inicijativu”, poručila je Kaluđerović.
Na pitanje da li postoje sistemske prepreke koje usporavaju ili obesmišljavaju krivično godnjenje za falsifikovanje obrazovnih isprava, Kaluđerović je kazala da one postoje i da su višestruke.
“Od administrativnih problema u prikupljanju dokaza do nedostatka kadrovskih i tehničkih kapaciteta u tužilaštvima”, pojasnila je Kaluđerović.
Prema njenim riječima, najvažnije jeste da li postoji neupitna politička volja ili ne.
„Taj nedostatak političke volje za pokretanje postupaka protiv „zaštićenih“ pojedinaca smanjuje domete ovog procesa, a u neku ruku ga može i kompromitovati. Sve to zajedno obeshrabruje prijavljivanje i slabi povjerenje građana u sistem”, ocijenila je Kaluđerović.
Iz ODT-a su kazali da su diplome za koje postoji osnovana sumnja da su lažne pretežno izdate u Bosni i Hercegovini (BiH), Srbiji i Hrvatskoj, kao i da su neka od zvanja na tim diplomama zvanje psihologa, diplomiranog ekonomiste, inžinjera šumarstva, profesora fizičkog vaspitanja i sporta.
Govoreći o izazovima koje sa sobom nosi postojanje lažnih diploma u ključnim sistemima u državi, Kaluđerović je naglasila da su opasnosti ozbiljne i višeslojne, ukazujući da je u zdravstvu bilo nekoliko takvih primjera.
„Svi znamo da nestručnost u ovoj oblasti direktno može ugroziti živote građana. U obrazovanju, nestručni kadar oblikuje buduće generacije, tu smo imali i neke sporazume o priznanju krivice, ali mnogo važnije – već osjećamo to na snižavanju nivoa kvaliteta obrazovnog sistema, kao i urušavanju atmosfere u školama, gdje mnogi prosvjetari nemaju autoritet”, pojasnila je Kaluđerović.
Kako je dodala, u upravi nekompetentne osobe donose odluke od javnog značaja ili ima onih koji su sa nižom stručnom spremom ili sumnjivim diplomama nadređeni ekspertima.
„Falsifikovane diplome razaraju temelj meritokratskog društva i dovode do urušavanja povjerenja u institucije, a sve ukupno počinje biti teg oko vrata čitavom društvu”, poručila je Kaluđerović.
Kaluđerović je kazala da su se, prema njima dostupnim informacijama, falsifikovane diplome najčešće otkrivale u sektoru obrazovanja, zdravstva, lokalne samouprave, policije i bezbjednosti.
„To se poklapa i sa onim što navodi ODT, a pokazuje da su te diolome “stečene” u regionu (BIH, Srbija i Hrvatska) i da su najviše izloženi upravo oni sektori koji bi trebalo da garantuju kvalitet i sigurnost građanima”, kazala je Kaluđerović.
To, prema njenim riječima, dodatno naglašava hitnost problema i potrebu za ažurnošću komisija koje su formirane po sektorima kako bi se to pitanje rješavalo i kažnjavali oni skloni prevari i zloupotrebama.
