Više je nego porazno to što je ovogodišnji rezultat Crne Gore na Indeksu percepcije korupcije međunarodne organizacije Transparensi internešnal (Transparency International – TI) na nivou na kojem je bio i 2017. godine i što tokom posljednjih pet godina nije uspio da se pomakne dalje od toga.
Uz to, upozorila je građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić , ispred Crne Gore ove godine su se našle i Namibija, Jordan, Vanuatu, Malezija, Mauricijus, Bahrein, Oman, Fidži, Ruanda,…
Transparensi internešnal juče je objavio Indeks percepcije korupcije za prošlu godinu, a Crna Gora je pala sa 63. na 65. mjesto od 180 država iako je, ističe Bajramspahić, Indeks ostao na istom nivou – 46.
Prema njenim riječima, prvih godinu i četiri mjeseca rada 44. Vlade Crne Gore nije bilo zapaženih pomaka niti uspjeha u borbi protiv korupcije.
“Vrijeme je pokazalo da su sve partije voljne da upregnu nedostatke sistema u svoju korist i da kada postanu vlast više nemaju elana da unapređuju rad institucija. Ispred Crne Gore su se našle i Namibija, Jordan, Vanuatu, Malezija, Mauricijus, Bahrein, Oman, Fidži, Ruanda,… Ovo je takođe još jedan dokaz da je IBAR bio poklonjen, a bojim se da će isto biti potvrđeno nizom uglednih međunarodnih izvještaja koji će biti objavljeni ove godine. Umjesto da preduzme konkretne korake, Vlada nastavlja da poriče očevidnu stvarnost”, poručila je Bajramspahić.
Za direktora Istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejana Milovca formalna stagnacija na Indeksu TI morala bi da bude opomena.
“Kako za izvršnu, tako i za zakonodavnu vlast, koje još ne doživljavaju borbu protiv korupcije previše ozbiljno i ne postavljaju je visoko na svojoj agendi, iako su upravo pregovaračka poglavlja 23 i 24 ono što će biti presudno za dalji proces i napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji. Mislim da je potreban mnogo ozbiljniji pristup ovom problemu, a mi ga, ni kad je u pitanju izvršna, ali ni zakonodavna vlast, još ne vidimo”, tvrdi Milovac za “Vijesti”.
Bajramspahić poručuje da je “još poraznije što je nedostatak napretka apsolutno očigledan do te mjere da je besmisleno dokazivati da izostaju suštinske promjene, te da vlast i dalje odbija da sprovede strukturne reforme kojima bi suzbila korupciju”. “Radi se o potpunom odsustvu inicijative da se napravi iskorak u svim poljima prevencije i represije, da se uredi sistem, smanji diskrecija u odlučivanju, propišu kriterijumi, uvede disciplina u sprovođenju procedura, smanji partijski uticaj i selektivnost u postupanju, depolitizuju i profesionalizuju institucije…”, naglasila je.
I Milovac ističe da je činjenica je da “nemamo konkretnih rezultata u odnosu na ono što radi dio Specijalnog državnog tužilaštva, a to i dalje ne rezultira osuđujućim presudama, pa je percepcija javnosti o tome na koji način i koliko se Crna Gora bori protiv korupcije i malo pesimističnija u odnosu na podatke koje je predstavio TI”.
“Nažalost, u odnosu na 2023. godinu, nemamo mnogo čime da se pohvalimo, ni kad je u pitanju rad nadležnih državnih institucija, uključujući i Agenciju za sprečavanje korupcije. Jeste došlo do promjene u menadžmentu te institucije, ali još nemamo značajne rezultate za najosjetljivije slučajeve, koje uključuju najviše državne zvaničnike, bivše ili sadašnje. Nemamo ni značajne rezultate kad je u pitanju sudstvo – nemamo presude za one slučajeve koji su od najvećeg interesa za javnost i upravo na tim primjerima možemo da vidimo do koje mjere Crna Gora još stagnira kada je u pitanju reforma pravosuđa”, upozorio je Milovac.
Vršilac dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije Dušan Drakić , međutim, poručuje da je “značajan napredak u radu ASK kao krovne preventivne antikorupcijske institucije u Crnoj Gori, a ogleda se u poboljšanju rezultata u svim oblastima, kao i u značajnom porastu povjerenja javnosti – što je posljedica neselektivnog i nepristrasnog postupanja u svim predmetima”.
“Agencija za sprečavanje korupcije ovaj izvještaj doživljava kao partnerske smjernice u daljoj borbi protiv korupcije, koja je zadatak cijelog društva. Borba protiv korupcije ne može biti posao samo jedne institucije, već zahtijeva široku i aktivnu saradnju svih relevantnih aktera – institucija, medija, civilnog sektora i građana”, saopštio je.
Bajrmspahić kaže da je “dobro što Crna Gori koristi povoljan geopolitički momenat da napreduje u procesu evropske integracije”.
“Ali je loše što ne koristi ovo vrijeme da izgradi rezilijentne institucije koje bi bile otporne na sve maligne uticaje, uključujući korupciju. Zbog široko rasprostranjene korupcije se produbljuje jaz između bogatih i siromašnih u Crnoj Gori, nastavlja raslojavanje društva, pospješuje diskriminacija i neravnopravnost pred zakonom i narušava jednakost šansi”, precizira Bajramspahić.
U očima TI, primjećuje ona, Crna Gora ostaje u grupi država Istočne Evrope i Centralne Azije, koje karakterišu slabe demokratske institucije, nepoštovanje vladavine prava, kleptokratija, manjkavi izborni sistemi praćeni kupovinom glasova, zastrašivanjem, zloupotrebom državnih resursa, nedostatkom funkcionalnih antikorupcijskih kontrola, slabim pravosuđem, itd.
“Crna Gora mora da podigne indeks za čak 26 indeksnih poena da bi upala u grupu država koje se smatraju ‘punim demokratijama’, koje baštine snažne, nezavisne institucije, slobodne i fer izbore i poštovanje ljudskih prava. Istovremeno, trenutno smo samo 14 poena udaljeni od ‘nedemokratskih režima’ i nažalost bliži toj strani nego onoj kojoj, barem deklarativno, težimo”, pojasnila je.
Bajramspahić dodaje da se istraživanje TI poklapa sa mišljenjima crnogorskih građana/ki.
“…Koji prema posljednjim istraživanjima javnog mnjenja izražavaju stav da je “korupcija široko rasprostranjena u institucijama”, i to smatra preko 55 odsto njih, za neka pitanja o korupciji i 60 procenata, što prevazilazi uobičajene domaće polarizacije”, zaključila je ona.
