Načelnica Odjeljenja za hemodijalizu u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) Branka Gledović podnijela je ostavku na tu funkciju nakon što su to zatražili pacijenti koji čekaju na transplantaciju bubrega.
Pacijenti su juče nakon razgovora sa direktorom najveće zdravstvene ustanove Sašom Radovićem kazali da je postignut dogovor o tome da se promijeni hrana koju dobijaju na Odjeljenju za hemodijalizu, kao i da dobiju neophodna parking mjesta i čipove za ulazak u tu organizacionu jedinicu KCCG.
Osnovni zahtjev pacijenata, međutim, i dalje je da crnogorsko Ministarstvo zdravlja zaključi ugovor o saradnji sa Centrom za transplantaciju u Bjelorusiji, kako bi država pokrivala troškove liječenja, odnosno presađivanja organa, a odgovor tog resora, kojim rukovodi Vojislav Šimun, očekuju do kraja ove sedmice. Pacijenti su prošle sedmice razgovarali sa Šimunom i Radovićem od kojeg su tražili smjenu načelnice tog odjeljenja, i transplantaciju bubrega u Bjelorusiji, a tada su najavili i proteste ukoliko ne dobiju pozitivan odgovor.
“Vijesti” su ranije objavile da osobe iz Crne Gore kod kojih je došlo do otkazivanja ili nedovoljne funkcije bubrega i jetre, a nemaju živog srodnog donora, ne mogu o trošku države obaviti transplantaciju organa. U istoj situaciji su pacijenti kojima je neophodno presađivanje pluća, srca i pankreasa, jer je jedino rješenje transplantacija od moždano mrtvog (kadaveričnog) donora organa, pa su prepušteni sami sebi i traže način da dođu do novca potrebnog za liječenje.
Zbog toga je više desetina pacijenata još u martu uputilo inicijativu novoformiranom Nacionalnom koordinacionom tijelu za presađivanje organa u okviru Ministarstva zdravlja, kako bi se što prije uspostavio sistem kadaveričnog donorstva organa.
U međuvremenu, neformalno udruženje pacijenata “Hrabro u novi život” pokrenulo je i peticiju kojom traži uspostavljanje saradnje sa Minskim naučno-praktičnim centrom za hirurgiju, transplantologiju i hematologiju, kako bi se transplantacije organa od mrtvih donora obavljale o trošku države pacijentima kod kojih je došlo do otkazivanje bubrega, kao i drugih organa.
Iz Ministarstva zdravlja “Vijestima” su prošlog mjeseca odgovorili da zbog bilateralnih odnosa između Crne Gore i Bjelorusije nije izvjesno kada bi se saradnja mogla realizovati, a podsjećaju i da upućivanje u drugu državu radi kadaverične transplantacije nije praksa, zbog sumnje u porijeklo organa.
“Crna Gora do sada nije imala saradnju sa Bjelorusijom iz oblasti medicine, a zbog trenutnih bilateralnih odnosa između dvije države, nije izvjesno kada će se saradnja uspostaviti, što dodatno ograničava mogućnost zdravstvenog sistema da udovolji zahtjevima predmetne peticije. Obavještavamo Vas i posebno ukazujemo na činjenicu da upućivanje pacijenata u drugu državu radi kadaverične transplantacije nije praksa iz razloga sumnje u porijeklo organa, s obzirom na činjenicu da sve države sa preciznom zakonskom regulativom poštuju sistem čuvanja organa za svoje građane ili pristupaju principu razmjene, ali isključivo sa državama sa kojim imaju zvanične bilateralne ugovore”, navodi se u odgovoru.
Pacijenti su ranije “Vijestima” kazali da su prinuđeni da skupljaju novac od humanih pojedinaca i firmi, kao i da podižu kredite, kako bi obavili transplantaciju, što je, ocjenjuju, donekle i ponižavajuće. Podsjetili su da je jedina alternativa u slučaju otkazivanja bubrega doživotna hemodijaliza, koja oštećuje druge organe i sisteme organa. Navode i da troškovi transplantacije u Bjelorusiji iznose oko 64.000 eura, dok hemodijalize u Crnoj Gori državu koštaju 30.000 eura godišnje.
