Okončanje izborne reforme od suštinskog je značaja za ambiciozni cilj Crne Gore da privremeno zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine, kazali su iz Delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici.
Oni su, komentarišući za ‘’Vijesti’’ nastavak rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu nakon tri mjeseca blokade, rekli da je preuzeta obaveza okončanja izborne reforme ključni aspekt političkog sporazuma postignutog između vlasti i opozicije 15. marta.
’’Pozdravljamo ambiciju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu da ubrzano finalizuje Nacrt izmjena zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i ubrza rad na preostalim djelovima izbornog zakonodavstva, sa ciljem da se do kraja 2025. godine postigne sveobuhvatna izborna reforma, uključujući odluku o održavanju svih lokalnih izbora u jednom danu’’, poručili su.
Odbor je u četvrtak nastavio rad nakon tromjesečne blokade, i odredio 9. april kao rok za dostavljanje primjedbi i sugestija na Nacrt izmjena zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, koji, prema planu rada, treba da se utvrdi 15. aprila. Izmjenama se, kako su saopštili članovi Odbora, uvode potpuna zabrana zapošljavanja u javnom sektoru za vrijeme kampanja, te uvode ograničenje u vezi s finansiranjem kampanja od tzv. trećih lica.
Takođe, umjesto dosadašnjih 20 odsto, predloženo je da se 30 odsto novca iz budžeta za redovan rad stranaka, raspodijeli u jednakim iznosima svim političkim subjektima, a da se 50 odsto (umjesto važećih 60) dijeli srazmjerno broju osvojenih mandata (preostalih 20 odsto raspodjeljuje se, prema zakonu, u jednakim iznosima srazmjerno broju izabranih predstavnika manje zastupljenog pola).
Tromjesečnu blokadu Odbora izazvala je odluka opozicije da ga napusti krajem prošle godine u znak protesta zbog načina na koji je Skupština konstatovala prestanak sudijske funkcije Dragani Đuranović u Ustavnom sudu. Nakon što je dio opozicije potpisao 15. marta s premijerom Milojkom Spajićem (PES) sporazum o rješavanju političke krize, opozicionari su se prošle sedmice vratili u poslaničke klupe, pa je samim tim i Odbor, koji je formiran u decembru 2023. godine, odblokiran.
Odbor je od januara do početka aprila prošle godine održao četiri sjednice, a zatim nije zasjedao do kraja juna, jer je dio opozicije nastavak rada uslovio povlačenjem odluke o uvođenju prinudne uprave u Šavniku. Pošto je vlast realizovala taj uslov opozicije, Odbor je krajem juna održao sjednicu na kojoj je dogovoreno da se predloži produžetak roka za njegov rad za godinu (do kraja ove godina umjesto do kraja 2024) i da fokus bude na Nacrtu zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
To tijelo godinama ne postiže gotovo nikakve rezultate zbog partijskih, odnosno političkih sukoba. Od posljednje promjene izbornih zakona prošlo je više od deset godina. U mjestu se tapkalo i do 2020, do kad je državom upravljao DPS, a i nakon toga, kad su na vlast došle nekad opozicione stranke, koje su decenijama obećavale izmjene izbornog zakonodavstva, čišćenje biračkih spiskova i sl.
Odbor je u četvrtak nastavio rad nakon tromjesečne blokade, i odredio 9. april kao rok za dostavljanje primjedbi i sugestija
Odbor je i u prethodnim sazivima parlamenta blokirala opozicija, odnosno sadašnja vlast, zbog različitih pitanja – Zakona o slobodi vjeroispovijesti, nesuglasica o imenovanju predstavnika nevladinog sektora (NVO) u Odboru i sl.
Promjena izbornog zakonodavstva, uz promjenu Ustava (u dijelu profesionalizacije sudstva i tužilaštva), među ključnim je obavezama iz Reformske agende Crne Gore za ovu godinu, dokumenta koji je usvojila Evropska komisija kao uslov da Crna Gora povuče novac iz fonda u okviru Plana rasta za zapadni Balkan EU.
Za izmjene Ustava i izbornih zakona, potrebna je podrška dvije trećine ukupnog broja poslanika (54 od 81), što znači da taj proces ne može biti okončan bez glasova opozicije.
