Premijer najavio da će da otpuste 20 odsto zaposlenih u javnoj upravi, ali da je Evropska komisija odbijala njihove predloge.
Iz Delegacije EU za “Vijesti” kažu da je na Vladi da odabere model optimizacije
Crna Gora će raditi reformu javne uprave, ali će sama morati da izabere najbolji model za njenu optimizaciju. Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori ne može komentarisati detalje komunikacije sa domaćim vlastima o ovom pitanju.
To je “Vijestima” zvanično rečeno iz Delegacije EU.
Premijer Milojko Spajić početkom ovog mjeseca u intervjuu na Radio televiziji Crne Gore, kazao da planiraju da otpuste 20 odsto radnika u javnoj upravi, te da su predlog rješenja već dva puta slali Evropskoj komisiji (EK) – što je odbijeno. On je naglasio da je laž da je nastavljeno partijsko zapošljavanje, te da se ukupan broj zaposlenih u državnoj upravi smanjio za 150 od novembra 2023. do istog mjeseca prošle godine.
Broj zaposlenih u javnoj upravi na državnom i lokalnom nivou na kraju 2023. godine iznosio je 62,5 hiljada i za 14,4 hiljade je veći u odnosu na potreban broj iz plana optimizacije koji je trebao biti sproveden u 2020. godini.
“Napravićemo presjek stanja što se tiče ugovora o djelu, smanjićemo broj ugovora o djelu za 20 odsto do kraja godine. Zamrznućemo nova zapošljavanja i smanjićemo i broj stalno zaposlenih za preko 20 odsto. Jako je teško prateći evropski kurs, otpustiti 20 odsto radnika iz centralne uprave, dva puta smo slali rješenje koje smo mi predlagali EK. EK je odbila oba puta to rješenje, nažalost… Naći ćemo način da otpustimo 20 dosto ljudi jer smatramo da je broj zaposlenih u državnoj upravi prevelik, da mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade. Ovo ne govori o politizaciji ili bilo kom drugom principu, ovo vam govori da imamo jednu državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana do kraja”, naglasio je Spajić i najavio zamrzavanje zapošljavanja u svim sektorima centralne vlasti.
“Vijesti” još uvijek čekaju odgovore Spajićevog Kabineta o tome kako će i koliko radnika otpustiti, da li su podaci da je u javnoj upravi u posljednjih četiri godine zaposleno još 3.000 radnika tačni, kako će smanjiti broj ugovora o djelu.
Slični upiti su proslijeđeni i Delegaciji EU, odnosno pitanja kada im je Vlada slala predloge za optimizaciju, da li je tačno da su ih odbili i ako jesu zbog čega i kako ovo pitanje u krajnjem treba riješiti…
“Optimizacija javne uprave jedan je od glavnih ciljeva reforme javne uprave Crne Gore. Iako ne možemo komentarisati pojedinosti naše komunikacije s crnogorskim vlastima, na Crnoj Gori je da odluči o najprikladnijem modelu optimizacije, u skladu s principima dobrog upravljanja, uz obezbjeđivanje adekvatnih administrativnih kapaciteta u ključnim reformskim oblastima”, kazali su iz Delegacije.
Spajićeve tvrdnje o smanjenju broja zaposlenih, oprečne su onima koje je ministar javne uprave Maraš Dukaj u emisiji “Načisto” iznio prošle sedmice, kada je kazao da je Crna Gora pretjerala pa je od 2021. godine do danas, u javnoj upravi zaposleno još tri hiljade radnika. On je potvrdio i da nemaju podatke koliko je novih radnika uposleno u ustanovama koje država ne finansira direktno, dok u onima koje dobijaju više od 50 odsto novca iz državne kase, na centralnom nivou radi više od 47.000 zaposlenih, a na lokalnom više od 7.000.
Dukaj je kazao da je partijsko zapošljavanje jedan od najvećih problema društva i da se ta praksa mora zaustaviti – jer je Crna Gora prešla sve granice.
“U ovom momentu imamo na centralnom nivou 47.284, na lokalnom nivou 7.092. U ovaj broj su uključene sve institucije koje se finansiraju više od 50 odsto iz budžeta. Imamo više od 3.000 više zaposlenih, u odnosu na 2021. godinu od kada imamo analizu. Treba napomenuti, prosjek EU je 15 odsto, a maksimum je 20 odsto ukupnog broja jedne države, mi smo taj procenat premašili. Optimizacija treba da ide uporedno sa racionalizacijom. Mi smo kao Ministarstvo i Vlada započeli konkretne korake”, kazao je Dukaj.
Broj zaposlenih u javnoj upravi na državnom i lokalnom nivou na kraju 2023. godine iznosio je 62,5 hiljada, što je sedam hiljada više nego na kraju 2020. godine. Ukupan broj zaposlenih na oba nivoa je bio i veći za 14,4 hiljada, u odnosu na potreban broj iz plana optimizacije koji je trebalo biti sproveden u 2020. godini. Nijedna od tri Vlade koja je uslijedila nakon ove godine, nije se bavila optimizacijom već su povećavale broj zaposlenih.
Vlada je početkom februara formirala i Komisiju za analizu i praćenje ugovora od djelu koji se plaćaju iz državne kase, sa konačnim ciljem da njihov broj smanji za 20 odsto do kraja ove godine.
Komisija je formirana kao prva mjera, koja će uz sve sljedeće služiti smanjenju potrošnje novca iz državne kase i optimizaciji javne uprave.
“Zadaci Komisije su: analiza zaključenih i utvrđivanje potrebe zaključivanja novih ugovora ovog tipa u potrošačkim jedinicama koje se finansiraju iz budžeta države, kontrola usaglašenosti zaključenih ugovora sa propisima, kao i ocjena usklađenosti naknada po osnovu zaključenih ugovora sa finansijskim sredstvima opredijeljenim za ovaj oblik radnog angažovanja”, navodi se u saopštenju Vlade.
Predsjednik Komisije je šef Kabineta premijera Branko Krvavac na čiju inicijativu je i formirana, dok su članovi Dukaj, ministar finansija Novica Vuković , ministar pravde Bojan Božović , savjetnica premijera za ekonomsku politiku Milena Milović , dok je sekretarka Spajićeva savjetnica Jelena Martinović .
Broj zaposlenih u javnoj upravi na državnom i lokalnom nivou na kraju 2023. godine iznosio je 62,5 hiljada i za 14,4 hiljade je veći u odnosu na potreban broj iz plana optimizacije koji je trebao biti sproveden u 2020. godini
