Godinama se u Crnoj Gori bespravno gradi – od obale do planina, pa i u urbanim zonama. To bi u budućnosti trebalo da spriječi Zakon o legalizaciji bespravnih objekata, koji kako su kazali iz Vlade donosi stroža pravila.
Ipak, onima koji su već izgradili objekte mimo plana i zakona, umjesto rušenja, država nudi još jednu šansu da ih stave u legalne tokove. Predlog zakona već je u skupštinskoj proceduri, a iz Vlade je nedavno poručeno da će biti istrajni u njegovom sprovođenju.
“Svaki objekat koji je urađen bespravno, a koji ne ugrožava javni interes biće legalizovan u skladu sa ovim zakonom ukoliko je izgrađen do momenta do kada se obavi satelitsko snimanje Crne Gore, a to je u sljedećih nekoliko dana. Nakon tog termina svaki objekat koji bude izgrađen nelegalno biće srušen”, poručio je ministar prostornog planiranja Slaven Radunović.
Novi zakon donosi i jasnija pravila za legalizaciju. Objekat mora biti vidljiv na satelitskom snimku, imati riješene imovinsko-pravne odnose i pristup javnom putu. Ne smije biti građen na prostoru namijenjenom za infrastrukturu ili objekte od opšteg interesa. Privremeni i objekti koji ne ispunjavaju tehničke i sigurnosne uslove – neće moći da se legalizuju.
Svi koji ostanu van zakonskih tokova – bilo da nijesu podnijeli zahtjev za legalizaciju, da su odbijeni, da objekat nijesu upisali u katastar ili ignorišu rješenje o rušenju – plaćaće godišnju naknadu za korišćenje prostora. Iznos će zavisiti od zone i tržišne vrijednosti objekta.
„Godišnja naknada se obračunava po metru kvadratnom neto površine objekta, u rasponu od 0,5 odsto do 3 odsto prosječne tržišne cijene novogradnje u zoni u kojoj se objekat nalazi. Konačan iznos, zonu i način plaćanja utvrđuje nadležni organ lokalne samouprave, uz prethodnu saglasnost Ministarstva“, stoji u tekstu zakona.
Pored toga, zakon predviđa i zaštitu građana koji stanuju u bespravno sagrađenim objektima – ako dođe do rušenja, neće ostati bez krova nad glavom, jer je lokalna samouprava dužna da im obezbijedi alternativni smještaj.
“Alternativni smještaj se obezbjeđuje kao privremeni smještaj, davanjem stana u zakup, davanjem naknade za zakupninu ili na drugi način, u skladu sa propisom jedinice lokalne samouprave“, navodi se u tekstu zakona.
Iz Vlade su poručili i da je olakšavajuća okolnost što troškovi legalizacije neće morati da se plate odjednom, već u ratama do najviše 30 godina.
