Pogon za proizvodnju, pakovanje i skladištenje maslinovog ulja, vrijedan oko 180 hiljada eura, počeće sa radom u barskom preduzeću Kuća maslina na jesen, kada krene ovogodišnja berba maslina, a maslinari i rekreativni uzgajivači imaće priliku da dobiju čisto ulje od svojih maslina, bez miješanja sa drugim sortama.
To je „Vijestima“ kazala izvršna direktorica Marija Markoč , koja je na čelu tog lokalnog preduzeća godinu dana, koliko ono i postoji.
Staranje o Staroj maslini, savjetodavna i naučna uloga, organizacija manifestacija i događaja, takmičenje u kvalitetu maslinovog ulja, turisitičke ture, ugošćavanje stručnjaka i partnera iz regiona i svijeta, degustacione ture, samo su neke od aktivnosti koje su obilježie period otkako je Kuća maslina otvorila svoja vrata.
„Ljudi su shvatili da je ovaj dom otvoren za sve, da je prava lokalna barska priča, ali ne samo lokalna, nego i nacionalna. Polako smo počeli da opravdavamo epitete nacionalne kuće maslina“, njen je utisak.
Kako kaže Markoč, nijednu priču nije lako započeti a najteže je ispisati stranice na praznom papiru. U Kući maslina, misli ona, taj papir nije bio čak ni prazan, već dijelimično izgužvan. Tu metaforu koristi iz razloga što je već tri godine postojala zgrada preduzeća, izgrađena u saradnji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Opštine Bar i Uprave za kapitalne projekte. Prostor je stajao prazan, a mnogi su imali velika očekivanja što ona smatra opravdanim jer „Maslina je drugo ime Bara“.
„Prvi stav koji sam zacrtala i parola kojom se vodim i poslije godinu dana, je da vrata preduzeća moraju biti otvorena za sve i da ovo zaista mora biti dom crnogorske poljoprivrede“.
Na konto te parole su započeli sa radom u prodajno-izložbenom salonu, koji je otvoren u junu 2024. godine i danas broji preko 500 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, kako maslinarskih, tako i drugih domaćih proizvoda. Na taj način okupili su proizvođače ne samo iz Bara i sa crnogorskog primorja već široki spektar proizvođača iz cijele Crne Gore, od Ulcinja pa do Šavnika.
Već na samom početku rada su se suočili sa velikim interesovanjem i van maslinarske djelatnosti. Javljali su im se brojni poljoprivredni proizvođači, ekolozi, istraživači, akademska zajednica, književnici, umjetnici… Odlučili su da u skladu sa mogućnostima, prostora daju svima i ne čuvaju sebično „jedan od najljepših objekata ne samo u Baru nego i u čitavoj Crnoj Gori“.
Stara maslina je, po osnivanju Kuće maslina, njoj data na upravljanje a javnosti je poznato da se njeno stablo tada nalazilo u kritičnom stanju. Njeno stanje je sve bolje, a rastu novi pupoljci i na najstarijem dijelu stabla.
Ova godina je jubilej, odnosno 2.250 godina života Stare masline na Mirovici, a Markoč ističe da je to prvi na listi od prioriteta kada je riječ o radu preduzeća kojim rukovodi.
„Znamo da je u prethodnom periodu bilo narušeno stanje ovog stabla što je moralo biti prekinuto iz razloga što ne bismo smjeli dozvoliti da smo mi generacija koja će nakon dva i po milenijuma života, Staru maslinu da pošalje u zaborav. Mislim da bih vratila sve svoje diplome i prestala da se bavim ovim, da je u toku mog mandata ili uopšte bavljanja maslinarstvom došlo do gašenja života Stare masline na Mirovici“, istakla je.
Ona je patila zbog viška vode u svom korijenu, ali je bilo određenih problema sa sprovođenjem agrotehničkih i pomotehničkih mjera.
„Prvi put, poslije tri godine, dala nam je obilne cvjetove. Dala nam je takođe i pobudila je svoje lateralne pupoljke u onom najstarijem dijelu stabla. Svjesna sam da je javnost nestrpljiva, ali je zaista potrebno određeno vrijeme i strpljenje svih nas kako bi ona u potpunosti ozdravila, a priroda odradila svoje“, ispričala je.
Oporavak Stare masline, uz pomoć brojnih stručnjaka iz Evrope, je bio veliki zadatak koji ne prestaje.
U stručnoj i laičkoj javnosti se raspravljalo o „betonskom obruču“ koji okružuje Staru maslinu kao i na njegov uticaj na njeno zdravlje i stanje. Markoč u razgovoru sa „Vijestima“ kaže da to prostorno uređenje da nije adekvatno jednom spomeniku prirode. Međutim, maslina je jaka i ima veliku moć prilagođavanja različitim agroklimatskim, pedološkim uslovima.
„Ono što je potrebno ocijeniti da li je veći stres za nju, biljni stres, odstraniti betonski omotač, ili ga zadržati i ostaviti da se ona onako prilagođena i dalje nastavi razvijati u njemu. Kuća maslina ima zadatak za ovu godinu i radimo upravo na tome da formira međunarodni stručni tim koji će biti sastavljen od članova poljoprivrednosti, ali i građevinske, hidrotehničke struke koje će dati informaciju, mišljenje na osnovu nalaza i analiza o tome na koji način bi trebalo ovaj betonski okvir i kameni okvir promijeniti, izmijeniti ili ostaviti onakvim kakvim jeste“, ispričala je.
U prošloj godini su imali 15 hiljada posjeta, od 14. jula do kraja decembra, spomeniku prirode Stara maslina a u ovoj godini oko tri hiljade. Ipak, Markoč očekuje da taj broj premaši prošlogodišnji, budući da najveći broj psojeta bilježe tokom ljetnje turističke sezone a ulaz se ne naplaćuje lokalnom stanovništvu.
Jedan od glavnih ciljeva osnivanja Kuće maslina, prozivodnja maslinovog ulja, biće ispunjen u dugoj polovini ove godine. To je predviđeno i četvorogodišnjim planom upravljanja ovim preduzećem a proces je usporila nabavka novčanih sredstava. Uspješno su sproveli proceduru javne nabavke linije za proizvodnju, pakovanje i skladištenje maslinovog ulja. Maslinarska sezona počinje u septembru i oktobru mjesecu, pa će oni do tada izvršiti montažu i instalaciju te mašine kako bi spremni dočekali maslinare sa ovogodišnjim rodom.
„Kapaciteti su namjenski manji, iz razloga što smo htjeli da omogućimo i ljudima koji imaju svega par stabala masline ispred kuće, da mogu ovdje donijeti masline na preradu i dobiti svoju flašu ulja, bez ikakvog miješanja sa drugim proizvođačima“.
Ona je najavila i nabavku aparata koji određuje sadržaj maslinovog ulja u plodu prije njegove prerade.
„Na ovaj način će Kuća maslina moći da da signal i poruku našim proizvođačima kada da otpočnu ili da odlože berbu“, poručila je.
S evropskim partnerima rade i na nabavci sofisticirane opreme za Staru maslinu. U pitanju su skeneri korijenovog sistema, termalne kamere i senzori, mini agrometeorološke stanice – sve ono što je potrebno da znaju kakvo je stanje u vazduhu i pod zemljom u kompleksu spomenika prirode Stara maslina.
Tim Kuće maslina bavi se i terenskim radom, obilaze maslinjake u Baru ali i dugim opštinama, savjetuju, uzorkuju i generalno su na raspolaganju maslinarima za sve one usluge koje im mogu pružiti.
Na taj način, misli Markoč, rade na očuvanju maslinarske kulture koja je ne samo za Bar, već za cijelu zemlju, dragocjena. One ja i sudska vještakinja za maslinarstvo i proizvodnju maslinovog ulja, pa daje i te vrste usluga, procjenjuje starost stabala… Javljaju im se i brojni maslinari iz Ulcinja, Paštrovića, Boke Kotorske, Podgorice, Tuzi i Zete za savjete. Kod određenih proizvođača daju savjete na mjesečnom nivou pa konstantno prate njihovu proizvodnju. Kod drugih izlaze na teren onda kada se pojavi određeni problem.
Markoč je posebno ponosna na na njihovo djelovanje u domenu zakona legistlative kada je maslinarstvo u pitanju. Lokalna uprava ih je angažovala za izradu elaborata zelene taksacije kada je riječ o proširenju gradskog groblja Gvozden Brijeg.
Stali su u zaštitu brojnih stabala u tom području barskog Belvedera. Kada je riječ o maslinjaku u centru grada, porodice Lavrović, koji je bio takođe predmet interesovanja javnosti jer je planskim dokumentima na njegovom mjestu predviđen ugostiteljski objekat, Markoč kaže da je lokalna uprava zaista sprovela sve što je potrebno kako bi on bio očuvan.
„Plan lokalne uprave je da Kuća Maslina bude nosilac i te ideje, te da se staramo o tom maslinjaku kao što se adekvatno staramo i o Spomeniku prirode. Mi smo u svakom momentu spremni da preuzmemo upravljanje tim kompleksom koji je zaista fantastičan“.
Kada je u pitanju taj maslinjak za čije očuvanje se zalažu lokalni maslinari, ona akcenat stavlja isključivo na zaštitu i očuvanje – nikako izmještanje, nikakve rigorozne mjere, bilo šta što bi moglo da naruši prirodnu floru i faunu i uopšte čitav ekosistem tog maslinjaka.
„Zbog toga je Kuća Maslina podnijela set amandmana na izmjene i dopune Zakona o maslinarstvu i proizvodnji maslinovog ulja i tim amandmanskim djelovanjem, predložili smo brojne izmjene, od kojih je možda i najznačajnije to što smo predložili da pojas Kurilo-Sveti Vić, i Sumina za zaštićeni maslinarski lokalitet, kao što je Valdanos, kao što je Velja maslina u Ivanovićima kraj Budve, kao što je Džidžarin i Stara Maslina“.
Na pitanje šta bi trebalo poboljšati i gdje ima mjesta za boljitak, Markoč odgovara da treba jačati saradnju sa dva udruženja maslinara koja rade i uzgajaju u Baru.
„Svjesni smo da je djelovanje maslinara u Baru poprilično obojeno brojnim negativnim komentarima i određenim pričama iz prošlosti. Mi smo se našli u središtu toga i ne želimo da učestvujemo uopšte u tome. Vrata su otvorena i jednom i drugom udruženju i ja samo mogu da pohvalim rad i odnos Kuće maslina prema njima i njihov prema nama, ali smatram da to može da bude mnogo intenzivnije i bolje“.
Sa udruženjem maslinara iz Boke Kotorske, Budve, sa regionalnim udruženjem maslinara iz Tuzi i Podgorice, ali i sa udruženjima iz Ulcinja imaju odličnu saradnju. U Baru je, priča ona, saradnja zadovoljavajuća, ali bi ona voljela da bude još intenzivnija jer su maslinari krajnji korisnici svih njihovih usluga.
