Dalekovod koji bi u strujom trebao da snabdijeva buduću vjetroelektranu “Bijela” kod Šavnika, biće dug oko 18,2 kilometra a prolaziće kroz treću zonu zaštite parka prirode “Dragišnica i Komarnica” i kroz zaštitni pojas Nacionalnog parka “Durmitor”.
U Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu za ovu vjetroelektranu, navodi se da stubovi dalekovoda neće biti u blizini korita Komarnice, ali da je njen kanjon već uvršten na listu “Emerald” područja u Crnoj Gori, kao i da je potencijalno “Natura 2000” područje.
Za ova projekat podgoričke kompanije “Vjetro park Bijela” planirano je čišćenje i ravnanje ukupne površine od 140.000 kvadrata, koju 70 odsto čini drveće a ostatak žbunje. To piše u Elaboratu koji je ova firma dostavila Agenciji za zaštitu životne sredine dostavljen na razmatranje, a ističe se da će projekat pratiti normalni nivoi zagađenja koji se vide na gradilištima i da neće biti uticaja na lokalno stanovništvo.
Vjetroelektrana “Bijela” je planirana na udaljenosti od deset kilometara od Šavnika, na površini od 330.000 metara kvadratnih, pri čemu će se graditi vjetrogeneratori, dalekovod i trafostanica (TS). Po projektu će imati 17 vjetrogeneratora, od kojih će svaki biti visok 115 metara dok joj je procijenjena godišnja proizvodnja struje oko 334,898 gigavat časova.
“Od zaštićenih područja jedino trasa dalekovoda presjeca III zonu zaštite parka prirode Dragišnica i Komarnica i zaštitni pojas Nacionalnog parka Durmitor. Trasa dalekovoda prolazi kroz zaštićeno područje parka prirode na dva mjesta: kada prelazi Komarnicu u blizini kanjona Nevidio i na brdu Riđine. Kanjon rijeke Komarnice je uvršten na listu Emerald područja u Crnoj Gori i potencijalno je Natura 2000 područje. Trasa presijeca dvije rijeke, Bukovicu i Komarnicu. Iako u ovom dijelu ove rijeke prolaze kroz duboki kanjon i stubovi dalekovoda su pozicionirani na taj način da se nalaze daleko od samog korita rijeke treba reći da su ovo vode koje konstantno teku i da je njihov regenerativni kapacitet veliki”, piše u Elaboratu koji su radile firme “Medix” i “E3 consulting”.
Kompanija “Vjetro park Bijela” registrovana je u oktobru 2022. godine, a osnivač joj je britanska kompanija “Alcazar energy partners II Holdco limited”. Po podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, izvršni direktor joj je Enriko Casari a ovlašćeni zastupnik Migel Antonio Higuera Diaz .
Ističe se da je “Vjetro park Bijela” već potpisala ugovor o tridesetogodišnjem zakupa za sve parcele u privatnom vlasništvu i tako riješila imovinsko-pravne odnose za ovaj projekat, ali i da se radi o slabo naseljenom području, gdje nema šumskog rastinja. Ističe se da u blizini buduće vjetroelektrane ima samo nekoliko objekata i to katuna, te da je najbliži udaljen oko 250 metara.
Planirani dalekovod je snage 110 kV a povezivaće buduću TS “Bijela” sa postojećom TS “Brezna”, dok će mu trasa ići većinom preko livada i šuma. Po projektu će imati 65 stubova i ići će od sela Malinsko do Brezana. Ističe se da je najbliže vodoizvorište udaljeno od dalekovoda oko 400 metara, a najbliži objekat 14 metara.
“Na lokaciji projekta i u njenoj blizini ne postoje predjeli i područja koja su od istorijske, kulturne ili arheološke važnosti. Na području lokacije i trase priključnog dalekovoda nema zaštićenih objekata i dobara iz kulturnoistorijske baštine. Na istraživanom području vjetroelektrane je konstatovano dvadesetak vrsta ptica sa nepovoljnim statusom zaštite prema različitim međunarodnim i domaćim kriterijumima. Neke od planiranih aktivnosti na projektnom području usljed izgradnje vjetrogeneratora, trafostanice i servisnih puteva, izgradnje dalekovoda koji će voditi od Cvijetinog brda na visoravni Bijela do Brezanskog luga, imaće uticaja na živi svijet ovog područja, prvenstveno usljed fragmentacije i degradacije 174 staništa, mijenjanja njegovog kvaliteta, direktnog usmrćivanja vrsta, zagađenja, te uticaja buke i vibracija”, piše…
Ističe se da u blizini nema močvarnih i obalnih područja, ušća rijeka, poljoprivrednog zemljišta, niti izvora i površinskih tokova, osim 17 lokvi ili pojilišta. Dodaje se i da neće biti uticaja na zdravlje ljudi jer je područje nenaseljeno, ali da se po domaćim i međunarodnim obavezama o zaštiti ugroženih vrsta, predlaže obavezan monitoring mortaliteta ptica zbog sudaranja sa vjetroturbinama i gniježđenja grabiljivica.
Pripremne radove na projektu će kako se navodi, raditi oko 50 radnika, dok će kasnije pri montaži stubova vjetrogeneratora biti upošljeno 100 radnika. Početak izgradnje zavisiće od dobijanja građevinske dozvole i izbora izvođača radova, ali se ističe da je radni vijek vjetroelektrane najmanje 25 godina. Planirano je da svaki vjetrogenerator zauzme oko 3.000 kvadrata, dok bi se do ove lokacije dolazilo preko puteva koji bi se priključili na magistralu Šavnik-Žabljak.
Vlada je zeleno svjetlo za urbanističko-tehničke uslove za ovaj projekat dala u julu 2023. godine.
Javna rasprava i dostavljanje primjedbi i mišljenja Agenciji za zaštitu životne sredine na Elaborat za vjetroelektranu “Bijela”, biće moguće do 12. maja.
Javne tribine biće organizovane u Šavniku 7. maja, kao i u Plužinama dan nakon.
Firma “Vjetro park Bijela” je zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata podnijela početkom decembra prošle godine, dok je Agencija krajem tog mjeseca odlučila da će podgorička kompanija morati da izradi taj dokument.
