Crna Gora se nalazi na istorijskoj prekretnici, suočena s dubokim izazovima političke korupcije, rastuće ekonomske nejednakosti i usporenog puta ka Evropskoj uniji. U ovom složenom trenutku, vrijednu inspiraciju pružaju teorijski okviri iz knjige „The Narrow Corridor“ autora Darona Acemoglua i Jamesa A. Robinsona, kao i iskustvo italijanskog pokreta „Movimento 5 Stelle“, koji su ukazali na to kako građani, kroz organizovano i odlučno djelovanje, mogu pokrenuti talas društvenih promjena.
1. Lekcije iz „The Narrow Corridor“
Acemoglu i Robinson objašnjavaju da sloboda i prosperitet nastaju samo tamo gdje postoji ravnoteža između snažne države i aktivnog, organizovanog društva. Bez ove ravnoteže, društva padaju u despotizam ili anarhiju. Crna Gora je tokom dugog perioda jednopartijskog upravljanja klizila ka modelu zarobljene države – sa partijom koja je nadzirala sve institucije i potčinjavala javni interes privatnim ciljevima. Nakon promjene vlasti 2020. godine, zemlja je ušla u novo stanje – stanje institucionalne dezorijentacije i funkcionalne nemoći, gdje se vlast mijenja, ali se sistemski problemi produbljuju.
U ovom kontekstu, „društvo“ ne treba shvatati kao amorfnu masu ljudi već kao strukturisanu mrežu građana, organizacija, medija, inicijativa i zajednica koje artikulišu zahtjeve za odgovornošću, pravdom, reformama i zaštitom javnog interesa. Snaga društva leži u njegovoj sposobnosti da se kolektivno organizuje, da vrši pritisak i djeluje kao korektiv političke moći. Sloboda, kako navode Acemoglu i Robinson, može opstati samo tamo gdje država ima kapacitet da djeluje u javnom interesu, ali je istovremeno pod stalnim nadzorom organizovanog društva koje zna šta traži i zna kako da to zahtijeva.
2. Inspiracija iz „Movimento 5 Stelle“
Italijanski pokret „Movimento 5 Stelle“, osnovan 2009. godine, nastao je kao odgovor na hroničnu političku korupciju, klijentelizam i udaljenost institucija od građana. Ovaj pokret je uspješno iskoristio digitalne tehnologije kako bi omogućio građanima direktno učešće u političkom procesu. Putem digitalnih platformi i online glasanja, uspjeli su da mobilišu široke slojeve društva i uđu u institucije bez oslanjanja na tradicionalne partijske strukture.
Iako su se kasnije suočili sa izazovima institucionalizacije i kompromisa, iskustvo M5S pokazuje kako jedan grassroots pokret, vođen jasnim antikorupcijskim i demokratskim principima, može promijeniti političku dinamiku zemlje. Za Crnu Goru, ovo iskustvo može poslužiti kao model za promišljanje o tome kako građani, izvan ustaljenih političkih kanala, mogu stvoriti novu političku realnost.
3. Zašto Crnoj Gori treba novi društveni pokret
Crna Gora se danas nalazi između prošlosti obilježene zarobljenim institucijama i sadašnjosti obilježene političkom haotičnošću i nefunkcionalnošću. U tom vakuumu, nužno je formiranje autentičnog, građanskog i antietablišmentskog pokreta koji će:
Dosljedno se suprotstaviti političkoj korupciji i partijskom monopolu;
Promovisati održivi razvoj i ekonomsku pravednost;
Pružiti platformu za društvenu solidarnost, intergeneracijsku i regionalnu pravdu;
Beskompromisno se zalagati za evropske integracije i vladavinu prava.
Taj pokret ne bi bio još jedna politička partija u nizu, već dinamična društvena sila, ukorijenjena u principima direktne demokratije, građanske participacije i potpune transparentnosti.
4. Ključne strategije djelovanja
Digitalna mobilizacija: korišćenje interneta, društvenih mreža i digitalnih platformi za informisanje, konsultacije i zajedničko odlučivanje.
Lokalne inicijative: građanski forumi, javne tribine i tematske radionice širom zemlje kao način decentralizovanog političkog buđenja.
Radikalna transparentnost: ove odluke, aktivnosti i finansije moraju biti dostupne javnosti u realnom vremenu.
Građansko obrazovanje: sistematska edukacija građana o njihovim pravima, načinima političkog djelovanja i značaju institucionalnog integriteta.
Umjesto zaključka:
Vrijeme je da građani Crne Gore, iscrpljeni praznim obećanjima, simboličkim podjelama i partijskim kalkulacijama, preuzmu inicijativu u svoje ruke. Inspirisani savremenim političkim teorijama i konkretnim praksama iz drugih zemalja, možemo započeti izgradnju društvenog pokreta koji će nadilaziti partijske okvire, donositi konkretne promjene i graditi politički prostor dostojan 21. vijeka. Crna Gora još uvijek ima šansu da pronađe svoj „uski koridor“ ka slobodi, ali samo ako to društvo – ne samo država – odluči da učini.
