U protekloj godini zabilježena su 24 napada na novinare i novinarke, a ta neslavna statistika stavlja Crnu Goru na drugo mjesto u regionu, odmah iza Srbije gdje je lani registrovano gotovo duplo više incidenata, njih 44, što se može pripisati političkom režimu koji vlada u toj državi.
To je juče, tokom informativne sesije o sigurnosti i pravima novinara u sklopu projekta “Bez straha, STOP cenzuri: Sigurnost novinara na prvom mjestu”, kazala rukovoditeljka kancelarije za razvoj Mreže za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) Sofija Kirsanov.
Prema njenim riječima, Sindikat medija Crne Gore (SMCG) zabilježio je 11 napada na novinarke.
“Dok je šest novinara bilo napadnuto. U 11 slučajeva napadnuti su pojedinačni medijski radnici, u šest medijske organizacije, dok su u dva napadnute grupe novinara i medijskih radnika. Kada je riječ o vrsti incidenta, jedan slučaj predstavljao je prijetnju smrću, 20 slučajeva bile su ostale prijetnje novinarima, dok su tri slučaja bili stvarni fizički napadi”, izjavila je Kirsanov.
Informativnu sesiju sprovodi MOACG u saradnji SMCG i Evropskom unijom (EU). Cilj projekta je, kako je istakla Kirsanov, da se osnaže novinari da prijave nasilje i svaki pokušaj zastrašivanja.
Kako je konstatovala, obični građani su u 15 slučajeva napali novinare, što je posljedica “jaza u percepciji novinara kao zaštitnika demokratije”.
“U šest slučajeva su novinare napali pojedinci iz vlasti. Dakle, tri izvršioca su poznata i osuđena, njih sedam je poznato, ali neosuđeno, dok je u 14 slučajeva identitet izvršilaca ostao nepoznat. Postoji blaga doza transparentnosti, pa za dobar broj slučajeva ne znamo u kojem se statusu nalazi optužnica. Od vrsta prekršaja, 15 incidenata predstavlja prijetnju po bezbjednosti, jedan slučaj tešku tjelesnu povredu, dva slučaja oštećenje novinarskih stvari, dok je šest slučajeva svrstano u ostale vrste prekršaja (poput uznemiravanja, zastrašivanja i kombinovanih pritisaka)”, poručila je Kirsanov, istakavši da je pozitivno što je prisutna “veoma adekvatna reakcija udruženja”.
Kirsanov je poručila da je, dok je MOACG analizirao anketu koju su sproveli, zaključak bio da su novinari “umjereno upoznati sa sistemima zaštite u Crnoj Gori”.
“Prosječna ocjena 3,13 na skali od jedan do pet, pri čemu su mladi novinari (od 18 do 30 godina) nešto manje informisani u odnosu na starije kolege. Veoma nesrazmjerno su ugroženi istraživački novinari, potom oni koji se bave društvenim temama. Oni koji se bave ekonomskim temama i kulturom, prema našem uzorku, nijesu prijavili napade prošle godine”, kazala je.
Krisanov je problematizovala i to što, prema anketi, čak 75 odsto napada na novinare nije prijavljeno.
“… Dok je 12,5 procenata novinara prijavilo samo dio napada koje su doživjeli tokom 2024. godine. Kao glavne razloge za neprijavljivanje, većina novinara navodi da nijesu smatrali da je napad dovoljno ozbiljan ili da nemaju povjerenje u reakciju institucija”.
Saradnica na projektu Nina Giljanović kazala je da postoji širok spektar napada na novinare, među kojima spadaju pokušaj ubistva, fizički napadi sa i bez povreda.
“Kao i kidnapovanje, upad u prostorije gdje stanuju novinari. U to spada i arbitrarno zadržavanje, kao i ubistvo novinara”, rekla je.
Giljanović je naglasila da SLAPP tužbe, takođe, predstavljaju “pravno nasilje nad novinarima”, dodajućši da “ne postoji pravni okvir koji ih od toga može zaštititi”.
Kazala je da novinar, ukoliko doživi jedan od oblika nasilja, može prijaviti Mreži za omladinski aktivizam na mejl [email protected].
Potrebno, kako je naglasila, kratko opisati događaj, a novinaru će odgovoriti osoba iz organizacije koja će kontaktirati novinara kako bi se zakazao razgovor.
“Razgovor služi kako bi se uzela izjava od novinara koji će ostati u zabilježen u organizaciji i biti proslijeđen dalje, ali samo ako vi to želite. Važni su dokazi da se napad desio. U onlajn prostoru su to skrinšotovi, dokazi sms poruka ili objave linka.
“Važno je sačuvati sve što može da posluži kao fizički dokaz da ste bili izloženi napadu. Tu spadaju i medicinski izvještaji, komentari i izjave. Tražićemo koja su vaša očekivanja u vezi sa tim slučajem. Imate pravo da zadržite anonimnost ukoliko to želite”, poručila je Giljanović.
