Crna Gora će do kraja godine prema projekcijama Ministarstva poljoprivrede, unutar IPARD II programa potrošiti oko 11,7 miliona eura od dostupnih 14,29 miliona, dok će ostatak vratiti u budžet EU.
To se moglo čuti tokom konsultativnog saslušanja ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) Vladimira Jokovića, na Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje.
Joković je saslušavan na temu sprovođenja IPARD programa u Crnoj Gori sa osvrtom na LIDER pristup. Poslanici vladajuće većine i opozicije, pitali su hoće li se obezbijediti adekvatne prostorije za rad IPARD agenciji, kada možemo očekivati izmjene Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju, koji je status Kuća za poljoprivredu, šta je sa projektom ribarskih luka, gdje su brojne poljoprivredne analize…
IPARD program sadrži bespovratni novac za podršku razvoju poljoprivrede i za njegovo sprovođenje je zaduženo Ministarstvo poljoprivrede. On se mora potrošiti u predviđenim vremenskim rokovima, a ako se ne potroši vraća se EU. U ukupnoj sumi iz IPARD II programa EU je sa 39 miliona (75 odsto), dok je 12,74 miliona (25 odsto) iz državnog budžeta. Novac iz ovog projekta trebalo je da se potroši do kraja 2023. godine, ali je EU omogućila da se koristi do kraja ove godine.
Joković je pojasnio da sprovođenje LEADER pristupa podrazumijeva formiranje lokalnih akcionih grupa (LAG), kojima će se u razvoj ruralnih područja uključiti i lokalna zajednica. Dodao je da su pristupili osnivanju prvih LAG-ova ali i da su tražili izuzeće za minimalni broj stanovnika koji je planiran za njih, jer bi u jednom trebalo da bude 10 hiljada ljudi.
„Uzimajući aktuelne demografske podatke, koji pokazuju da bi bila mala vjerovatnoća formiranja više od jednog LAG-a, Evropska komisija je odobrila izuzeće i spustila granicu na minimalno 3.000 stanovnika po LAG-u“, naveo je on.
Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) pitali su kakav je status Kuća poljoprivrede čija je gradnja najavljena u više opština, kako će se prevazići problemi fiskalizacije u ruralnim područjima, koji djelovi države se najviše bave poljoprivredom i turizmom, šta je MPŠV do sada uradilo…
Njihova poslanica Aleksandra Despotović navela je da je za Kuće poljoprivrede prošlogodišnjim agrobudžetom opredijeljeno pola miliona eura. Osim toga, pitala je i kakva je struktura IPARD-a po regijama, odnosno koliko projekata je prijavljeno u kojim djelovima Crne Gore.
Joković je pojasnio da je za IPARD II pristiglo ukupno 414 prijava, i to 187 iz centralnog dijela države, 206 sa sjevera a ostatak iz južne regije. Pojasnio je da je za te svrhe isplaćeno iz 23 miliona eura od EU.
Kada su u pitanju Kuće poljoprivrede, Joković je pojasnio da je u Pljevljima urađen projekat, da je ta lokalna samouprava dala parcelu i da je raspisan tender. Dodao je da slične projekte planiraju i u Nikšiću i Beranama. On je istakao da smatra da za ovaj projekat u Andrijevici, nije napravljena dobra analiza vlasništva i isplativosti samog projekta.
Generalna direktorica Direktorata za ruralni razvoj u MPŠV, Andrijana Rakočević odgovarala je na dio pitanja nakon što je Joković napustio saslušanje, zbog prethodno preuzetih obaveza. Rakočević je naglasila da je Crnoj Gori ostalo da potroši još 14,29 miliona eura a da će se prema njihovim projekcijama potrošiti 11,7 miliona eura a ostatak vratiti u budžet EU.
Navela je da se radi na akcionom planu za uspostavljanje Agencije za plaćanje i sistemu za plaćanje za EU. Kazala je da su napravili iskorak te da se nada da će se usaglasiti sa poglavljem 11, Poljoprivreda i ruralni razvoj. Rakočević je dodala da su spremaju i akreditacioni paket za mjeru 6, te da to očekuju u četvrtom kvartalu ove godine.
„Što se tiče IPARD III, spremili smo mjeru 4. koja se odnosi na agroekološke mjere i organsku proizvodnju“, navela je ona i dodala da se čeka eksterna revizija za nju.
Rakočević je kazala da fikalizacija u ruralnim područjima još nije moguća radi slabe povezanosti sa internet i telefonskom mrežom.
Sekretar Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Nikola Tomašević naglasio je da fiskalizovana petina ukupnog broja domaćinstava. Pojasnio je da je registrovano 279 seoskih domaćinstava i to većinom na sjeveru, u Mojkovcu, Beranama, Bijelom Polju. Istakao je da je 206 na sjeveru, 47 u centralnoj regiji i dvadesetak na jugu Crne Gore.
Damir Gutić iz Bošnjačke stranke naveo je da je potrebna analiza dosadašnjih ulaganja resora poljoprivrede a pitao je i za projekat najavljenje izgradnje ribarskih luka.
Joković je naglasio da prema procjenama, crnogorska poljoprivredna proizvodnja iznosi oko 625 miliona eura i da bi trebalo da je tri puta veća. Pojasnio je da sa projektom ribarskih luka napreduju te da je za njihovu izgradnju predviđeno oko 11 miliona eura. Osim toga, dodao je da se razmišlja o izgradnji luke na rtu Đeran.
Poslanik Demokratske narodne partije Vladislav Bojović naveo je da se Crna Gora sporo priprema za implementaciju sredstava EU, te da je potrebno da se svi uključe u ovaj proces. Naveo je da IPARD III još nije zaživio i da država još nema odobrenje za objavu javnih poziva za njega.
Bojović je naveo da veliki broj poljoprivrednika nema početni kapital radi čega je neophodno i formiranje Kreditno-garantnog fonda, kako bi zainteresovani imali lakši pristup novcu. Dodao je da EU može povući planirani novac ako Crna Gora ne ispuni sve uslove i obezbijedi adekvatne uslove za rad IPARD agenciji, odnosno dovoljno prostora za rad.
Joković je naveo su nove prostorije za IPARD agenciju jedno od urgentnih pitanja i da je bolje napraviti državne zgrade, nego iznajmljivati poslovne prostore.
„Imamo ozbiljne primjedbe po tom pitanju“, naveo je Joković.
On je istakao i da taj resor kuburi sa manjkom kadra, posebno potrebnog radi rada na i sprovođenja IPARD programa.
