Crna Gora mora da osnuje Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ruralnom razvoju i vodoprivredi prije pristupanja Evropskoj uniji (EU), jer će u suprotnom država i 16.000 poljoprivrednika izgubiti pristup novcu iz tamošnjih fondova.
Preko Agencije bi išle sve isplate i kontrole u sektoru poljoprivrede, u Službenom listu bi objavljivala javne pozive za mjere podrške, a sjedište bi joj bilo u Podgorici.
Agencija bi takođe preuzela sve zaposlene u Direktoratu za plaćanja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kojih je krajem prošle godine bilo 86, kao i nadležnosti te službe.
To su samo neke od novina koje donosi Nacrt zakona o osnivanju Agencije, koji je Ministarstvo stavilo na raspravu do 17. maja.
U analizi efekata uticaja zakona (RIA) piše da je osnivanje Agencije ključno, jer bez nje i bez obzira na napredak u pregovaračkom Poglavlju 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj Crna Gora neće moći da pristupi novcu iz bilo kojeg poljoprivrednog fonda EU, odnosno iz Evropskog garantnog fonda za poljoprivredu, fondova za ruralni razvoj i za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu…
“U Crnoj Gori postoji oko 16.000 korisnika finansijske podrške u okviru mjera poljoprivredne politike, a ne očekuje se da će se taj broj značajno promijeniti nakon pristupanja EU, iako će se primarni izvor finansiranja prebaciti iz nacionalnog budžeta u budžet EU. Uspostavljanje Agencije je preduslov za pristup sredstvima iz oba poljoprivredna fonda kada Crna Gora postane punopravna članica EU. Za razliku od drugih politika EU koje dozvoljavaju pristup strukturnim fondovima Zajednička poljoprivredna politika (CAP) je visoko regulisana i institucionalno propisana. Štaviše, za sprovođenje plaćanja potrebna je akreditovana Agencija. Agencija će preuzeti zaposlene u Direktoratu, kao i njene odgovornosti, posebno završetak implementacije IPARD IIl programa tokom prvih nekoliko godina nakon pristupanja Crne Gore EU. Urediće se i unutrašnja organizacija Ministarstva jer Direktorat više neće biti potreban”, piše u dokumentu.
Agencija bi nakon osnivanje radila i iz regionalnih kancelarija (Kuća poljoprivrede), od kojih je jedna već izgrađena u Bijelom Polju, a planirane su i u Beranama, Pljevljima, Nikšiću, Baru i Podgorici. Svaka od njih košta oko 1,5 miliona eura, kroz njih bi se posao decentralizovao, a poljoprivrednicima olakšalo da dođu do informacija i novca.
Osnivanje Agencije neće zahtijevati posebne troškove jer će nastati unutar Ministarstva, ali se ističe da će u narednim godinama biti potreban novac da se nadograde sistemi kontrole, registri i sistemi praćenja, uz postepeno povećanje broja zaposlenih. Navodi se i da će ulaganja EU u poljoprivredna gazdinstva biti veća nego ono što je do sada bilo moguće kroz IPARD III.
Agencija bi, po usvajanju zakona, bila formirana do početka sljedeće godine, a kontrolu nad njom obavljalo bi Ministarstvo po Zakonu o državnoj upravi i odredbama novog zakona.
“Pored prava, obaveza i drugih odredbi koje proizilaze iz propisa i kolektivnih ugovora koji uređuju radno-pravni status državnih službenika, zaposleni u Agenciji ostvaruju i posebne benefite u slučaju ispunjavanja redovnih radnih obaveza, a koje se odnose na implementaciju akreditovanih mjera za dodjelu ili isplatu sredstava podrške. Agencije su dio Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), koje izvršavaju budžet EU i među institucijama su koje se najstrože prate. Pored nadzora Ministarstva i službe interne revizije, uključeni su Državna revizorska institucija (DRI), Revizorsko tijelo, revizija Evropske komisije, Evropski revizorski sud (ECA). Agencija kao organ javne uprave, takođe će biti predmet nadzora nacionalnih inspekcijskih tijela”, navodi se u dokumentu.
Novac za osnivanje će se, kako piše, planirati budžetom za narednu godinu, dok je ovogodišnjim kreditirano oko 12 miliona eura, a očekuje se da će po pristupanju EU godišnje za mjere Agencije biti obezbijeđeno do 20 miliona eura. U RIA piše i da je za izradu zakona formirana radna grupa u Ministarstvu i da je angažovana međunarodna stručna pomoć kroz projekat “MIDAS”, koji finansira Svjetska banka.
Usvajanje ovog zakona je dio i usklađivanja Crne Gore sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP), dok će se po pristupanju tražiti da država usvoji i svoj strateški ZPP plan i definiše ciljeve poljoprivrede i korake za njihovo postizanje. Navodi se da će Agencija u početku primjenjivati mjere nacionalne poljoprivredne politike i IPARD III programa, kojim trenutno upravlja Direktorat za plaćanja.
Prema Nacrtu zakona vršitelja dužnosti (v.d.) direktora Agencije imenovaće Vlada kroz mjesec dana od njegovog stupanja na snagu. Mandat bi mu trajao do pola godine ili do imenovanja direktora u punom mandatu, a on će moći i da formira stučne odbore koji bi davali potrebna mišljenja na određena pitanja u poljoprivrednoj politici.
Transparentnost će se, prema Nacrtu, obezbijediti tako što će Agencija za prethodnu godinu objavljivati listu korisnika koji su imali pravo na podršku iz evropskih fondova za poljoprivredu, programa i mjera koje se plaćaju iz državne kase. Propisani su i neki izuzeci u kojima poljoprivrednici ne mogu proizvoditi na gazdinstvima i vratiti dodijeljeni novac, kao što su prirodne katastrofe, ekstremne meteorološke pojave, uništenja objekata, mehanizacije i infrastrukture, izbijanje bolesti…
“Agencija, u skladu sa propisima, uspostavlja i vodi sistem nadzora površina koji, u svrhu utvrđivanja činjeničnog stanja, omogućava redovno i sistematsko posmatranje, praćenje i procjenu aktivnosti i praksi na poljoprivrednom zemljištu u Crnoj Gori, korišćenjem podataka sa ‘Sentinel’ satelita u okviru ‘Copernicus’ programa, drugih ekvivalentnih satelitskih podataka, podataka dobijenih daljinskim osmatranjem, fotografija sa geografskom oznakom i drugih odgovarajućih dokaza. Uspostavlja softversko rješenje za brzu elektronsku komunikaciju koje omogućava razmjenu informacija i dokumenata između Agencije i korisnika”, ističe se u Nacrtu zakona.
Među upravnim kaznenim mjerama za poljoprivrednike su propisani potpuno ili djelimično umanjenje iznosa podrške, povraćaj novca, isključenje korisnika, gubitak prava na isplatu, dok Agencija u slučaju greške kroz godinu može da donese novu odluku, ukine staru u roku od pet godina…
Ministar poljoprivrede Vladimir Joković je kazao da Direktorat za plaćanja već manjka sa propisanim brojem zaposlenih i prostorom za rad.
On je to saopštio u Skupštini u novembru prošle godine, odgovarajući na pitanja poslanika.
Istakao je da svi zaposleni u Direktoratu rade u 800 kvadrata prostora i da ih je desetak po kancelariji, u kojima primaju stranke.
“Mi imamo ozbiljan problem sa nedostatkom kapaciteta, kada je u pitanju zapošljavanje u Ministarstvu. U Direktoratu imamo 86 ljudi, a kada je Evropska komisija vršila stepen opterećenosti, rekla je da tu treba da radi najmanje 149 stalno zaposlenih i da imaju 2.000 kvadrata prostora”, naveo je Joković.
