Profesija nastavnika u Crnoj Gori nije uvažena, ni vrednovana. Za više od 20 godina rada u obrazovanju, situacija kod nas nije na zadovoljavajućem nivou, kazao je predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Radomir Božović.
On je to rekao na panel diskusiji „Poštovani nastavnik/nastavnica – prosperitetno društvo“.
On je dodao da crnogorska Vlada mora više ulagati u obrazovanje.
„Ako prosvjetni radnik zakaže, ako ne proizvodi najbolje kadrove, kao društvo ćemo da stagniramo, a više od toga nećemo moći sebi da priuštimo“, rekao je Božović.
Objasnio je da dobra plata, pravo na sigurnost i dostojanstvena profesija zadovoljavaju potrebe svakog nastavnika.
„Nemamo nikakve kriterijume prilikom zapošljavanja. Glavni je politička pripadnost, rodničke i prijateljske veze. Naš posao je jako stresan… kakvu poruku šaljemo mladim kadrovima? Oni sve to vide..“, kazao je predsjednik Sindikata, dodajući da država mora podstaći mlade.
Ocijenio je i da jedino zadovoljan nastavnik može da iznese svaku reformu.
„Treba nam nova strategija kako da se približimo novoj generaciji… Kako da ih motivišemo i podstaknemo da uče“, kazao je.
Prodekan za nastavu Prirodno matematičkog fakulteta (PMF) Nikola Konatar kazao je naglasio je da oni „tehnički ne obrazuju buduće nastavnike, već bečelore.“
„Aktivno radimo na programima (smjerovima) za nastavu hemije na kojima bi se školovali ekskluzivno budući nastavnici hemije. Novi studijski programi u najavi su za obrazovanje nastavnika matematike i fizike u osnovnim školama. Primijetili smo da je to mjesto gdje ima najviše deficita u ovim predmetima. Radimo na ta dva nova smjera“, kazao je Konatar.
Prodekan za nastavu PMF-a objasnio je da se nerijetko potcjenjuje profesija nastavnika.
„Zaboravlja se da se nerijetko posao nosi kući. Našim studentima to bude malo odbojno, a na kraju niko ih ne može prisiliti da odu u prosvjetu nakon što završe fakultet, ako oni to ne žele“, rekao je.
Kazao je da je kvota studenata na matematici i fizici 30, ali da taj broj „nikad nije veći“. Istakao je da su računarski smjerovi „najpopularniji“, a da je primjetan manjak studenata na smjeru Biologije.
Istakao je da se ulaskom bečelor predavača matematike i fizike u OŠ ne bi riješio deficit nastavnog kadra iz tih predmetima.
„Ako im dozvolimo da rade, i dalje ne bismo pokrili deficit u nastavi“, rekao je.
Predstavnik Ministarstva prosvjete (MP) Slobodan Savović čestitao je Dan nastavnika, dodajući je degradacija prosvjete počela miješanjem termina „profesije“ i „poziva“.
Naglasio je da promjene sistema moraju biti kontinuirane.
„Svi moramo biti uvezani kada su u pitanju promjene…“, rekao je Savović.
Rekao je da MP neće biti inicijator u regulisanju minimuma procesa rada.
„Moramo raditi na minimumu procesa rada, ali Sindikat mora doći sa jasnim i konkretnim predlogom“, naglasio je Savović.
Rekao je da nije zadatak Ministarstva prosvjete da „depolitizuje crnogorske obrazovne ustanove“.
O štrajku upozorenja prosvjetara rekao je da je podržan od Ministarstva prosvjete „samo ukoliko je zakonit“.
„To je dobar način da se skrene pažnja, ukoliko nekad zalutamo. Zahtjevi sindikata previše su opšti, trebali su biti konkretniji. Svaki štrajk, ako je u korist struke, biće podržan“, rekao je.
Predsjednica Sekcije žena u SPCG Slavka Lakčević kazala je poziv nastavnika uzvišen.
„Bih da se fokusiram na ljepotu našeg poziva, koji se trenutno suočava sa velikim problemima. U kontekstu teme panela, vec imamo dobru polaznu tacku“, kazala je ona.
Lakčević je kazala da je mjera odbrane nastavnika od negativnih stereotipa u javnosti jako mala. Upitala je da li imamo registar rizika u prosvjeti.
„Potrebno ih je prepoznati. Analizirati, rangirati po važnosti…. Da li smo svojim aktivnostima upalili alarm kod nadležnih kako bi uvažili i ispoštovali naše zahtjeve“, kazala je predsjednica sekcije žena u SPCG.
Istakla je da je izazov nastavnika i da se upozna sa Zakonom i svojim pravima.
Lakčević je, takođe, kazala da su slabe plate jedan od razloga zbog kojeg mladi ljudi ne žele da budu nastavnici.
Profesor razredne nastave u OŠ „21. maj“, Saša Bakrač kazao je da ne treba da kopiramo inostrane obrazovne modele, već da ih prilagodimo našim mogućnostima. Kazao je da je nivo obrazovanje u Estoniji i Finskoj na veoma zavidnom nivou, i da Crna Gora treba da uči od njih.
„Finska je bila veoma siromašna. Prije nekih 20 godina reformisali su obrazovanje… Počeli su da cijene svoje učitelje. Finski profesori su, prije svega, bili veliki humanitarni radnici“, kazao je Bakrač.
Kazao je da su njihove plate nekoliko hiljada eura, dodajući da su oni u „rangu sa advokatima, hirurzima…“
Profesor je istakao da je bitno mijenjati zakone koji „stagniraju“.
