Akcija za socijalnu pravdu (ASP) podnijela je danas Upravnom sudu tužbu protiv Centralne banke (CBCG), zbog odbijanja da toj nevladinoj organizaciji dostavi podatke u vezi sa Prvom bankom.
Iz ASP-a su kazali da je CBCG odbila da im dostavi podatke o transakcijama između Prve banke i jednog kiparskog preduzeća, što obuhvata period od 2007. pa do kraja prošle godine.
„Bankarske aktivnosti, shodno informacijama ASP, između Prve banke i kiparskog subjekta, dominantno se vežu upravo za onaj vremenski period kada je Prva banka bila izdašno pomognuta sa 44 miliona eura novca građana iz državne kase, kako bi bila spašavana od propasti i kada je bila pod posebnim mjerama nadzora od CBCG“, navodi se u saopštenju ASP-a.
Umjesto da, kako su naveli, CBCG odluči shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, u rješenju se vrhovna monetarna institucija poziva na poslovnu tajnu shodno Zakonu o statistici i na svoj interni akt o tajnosti, uz tvrdnju da se takve informacije koriste samo za statističke svrhe i da su s oznakom tajnosti „povjerljivo“.
„Pri tome se ne obrazlaže kako to tražena informacija predstavlja isključivo statistički podatak, ali ni kako poslije toliko godina, odnosno počev od 2007. godine, informacije o transakciji mogu da budu tajne, imajući u vidu da je Zakonom o tajnosti podataka za podatke označene stepenom tajnosti ‘povjerljivo’ period tajnosti pet godina“, naveli su iz ASP-a.
Rješenje CBCG je potpisao viceguverner Nikola Fabris, a ASP ga pred Upravnim sudom pobija zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog povrede pravila postupka.
„Pored ovog rješenja, ASP će odvojenom tužbom pred Upravnim sudom napasti i rješenje kojim se odbijaju podaci u vezi sa prometom računa za kontroverzni slučaj Abu Dabi fond, gdje se CBCG dijelom takođe poziva na statističke podatke, a pri tome daje pogrešnu pravnu pouku u vezi sa žalbom“, rekli su iz ASP-a.
To rješenje potpisuje sekretarka Savjeta CBCG Ljiljana Sekulić.
Iz ASP-a su zaključili da su „ključevi“ za podatke o poslovanju Prve banke, koje je dugo vremena pod velikom lupom javnosti, godinama bili u rukama bivšeg guvernera Radoja Žugića, pa su brojni podaci i dalje obavijeni „velom tajnosti“ i „pod okriljem su mraka“, što je, kako su naveli, izgleda i dalje slučaj.
