Službena vozila predstavljaju opšte dobro, pa država i osobe koje njime upravljaju imaju dužnost da ih koriste zakonito, vodeći se principom racionalnosti, piše u mišljenju
Nijedan međunarodni standard, najbolja praksa, ni preporuka neće biti potpora zabrani zloupotrebe službenih vozila, ako država ne pokaže snažnu političku volju, stvarnu posvećenost i spremnost da se suoči sa nezakonitostima u toj oblasti i stane u zaštitu javnih resursa i zakonitog i odgovornog raspolaganja službenih vozila.
To je ocijenjeno u juče objavljenom mišljenju Agencije za sprečavanje korupcije koje se odnosi na Uredbu o uslovima i načinu korišćenja prevoznih sredstava u svojini Crne Gore.
“Podatak od oko 4.000 vozila u vlasništvu države otvara prostor za ozbiljnu analizu u vezi sa racionalizacijom voznog parka, posebno imajući u vidu troškove nabavke i održavanja, ali i angažovanja zaposlenih koji upravljaju tim vozilima. Pored toga, službena vozila, kao jedno od javnih resursa, predstavljaju opšte dobro, pa država i osobe koje njime upravljaju imaju dužnost da ih koriste zakonito, vodeći se principom racionalnosti na način koji obezbjeđuje optimalne rezultate uz minimalne resurse i troškove. Dodatno, opšti interes je javnosti da se javni resursi ne koriste i ne zloupotrebljavaju u privatne svrhe i van radnog vremena, već izričito na način kako to pozitivnopravna akta propisuju”, naglašeno je u mišljenju koje potpisuje vršilac dužnosti direktora Agencije Dušan Drakić .
Zloupotreba službenih vozila u privatne svrhe je problem na koji građani godinama upozoravaju. Funkcioneri i službenici nerijetko u neradne dane službene automobile koriste za trgovinu, odlazak van grada, čak i selidbe.
Vlade se mijenjaju, ali ta praksa ostaje ista. U posljednjih nekoliko mjeseci, mediji su izvještavali o više saobraćajnih incidenata, koje su javni funkcioneri i državni službenici izazvali službenim vozilima, a javnosti nije poznato da li ih je i na koji način država sankcionisala. Određena grupa zvaničnika u skladu sa propisima ima pravo na stalno korišćenje službenog automobila, a kroz interne akte su to pravo za sebe prisvajali i mnogi drugi javni funkcioneri, iako za tim nije bilo razloga.
Širom planete sjutra se obilježava Međunarodni dan borbe protiv korupcije.
U dokumentu se ističe i da je Agencija 27. novembra dostavila Kabinetu predsjednika Vlade Crne Gore i Generalnom sekretarijatu Crne Gore Nacrt mišljenja, kako bi se upoznali sa detektovanim korupcijskim rizicima u normama Uredbe i eventualno ukazali na važeće propise i procedure koje bi ASK trebalo da uzme u obzir prilikom formulisanja konačnih zaključnih ocjena, ali da u ostavljenom i do objave mišljenja Agencija nije dobila povratnu informaciju sa tih adresa.
“Stručna i laička javnost često ukazuje na nepravilnosti u upotrebi i načinu korišćenja službenih vozila, na šta je po pravilu izostajala odgovarajuća institucionalna reakcija. Sumnju da se službena vozila ne koriste u skladu sa zakonodavnim okvirom koji uređuje ovu oblast jačaju i medijski natpisi i prijave o njihovom prekomjernom korišćenju, korišćenju u privatne svrhe, korišćenju van radnog vremena, nepropisnom parkiranju i drugim zloupotrebama, dok se uporedo nameće pitanje koliko uopšte država uopšte ima službenih vozila, ko kontroliše njihovu pravilnu upotrebu i da li je zaista neophodno da institucije javnog sektora i administracija posjeduju toliki broj vozila”, pojašnjavaju iz Agencije.
Navode da je Vlada, tokom procesa pripreme Nacrta zakona o budžetu za 2024, u Informaciji o uspostavljanju međuresorske radne grupe sa ciljem optimizacije upravljanja voznim parkom, navela da se do momenta izrade predmetne informacije u vlasništvu Crne Gore nalazilo preko 4.000 službenih vozila.
“I konstatovala da isto zahtijeva značajna finansijska izdvajanja za kupovinu i održavanje voznog parka državnih institucija. U tom dokumentu notirano je, pored ostalog, da ne postoji jedinstvena politika nabavke korišćenja službenih vozila, prepoznata potreba da se upravljanje postojećim službenim vozilima u vlasništvu državnih institucija optimizuje, unaprijedi i učini efikasnim. Tako je u zaključcima usvojenim na sjednici Vlade od 19. oktobra 2023. godine, Ministarstvo finansija bilo zaduženo da Vladu Crne Gore informiše da formira Međuresorsku radnu grupu i da Vladu informiše o aktivnostima. Dalji podaci o radu, preduzetim aktivnostima i rezultatima rada te radne grupe nisu dostupni”, navodi se u dokumentu Agencije.
Iz te antikorupcijske institucije navode da je Uredba donijeta je sa ciljem da reguliše upotrebu vozila koja pripadaju državi, obezbjeđujući pravila koja će osigurati njihovo odgovorno, efikasno i zakonito korišćenje tih vozila.
“Kad je u pitanju član 5 Uredbe, njime je propisano da se prevozna sredstva koriste pod uslovom da je od strane starješine koji rukovodi organom utvrđena službena potreba ili potreba iz nadležnosti organa… Ipak, ono što je prepoznato kao nedostatak jeste definisanje osnova za korišćenje vozila, odnosno definisanje pojma ‘službena potreba’, odnosno ‘potreba iz nadležnosti’, kako ovi zakonski termini umjesto potrebne preciznosti mogu dovesti, u praksi dovode do različitih tumačenja u svakodnevnoj primjeni”, upozoravaju iz Agencije.
Smatraju da je preduslov za domaćinsko korišćenje tog resursa transparentnost u dodjeli vozila, odnosno objava imena zaposlenih koji imaju pravo na korišćenje službenog vozila, obrazloženje o razlozima – “službenih potreba” i “potreba iz nadležnosti” zbog kojih su dodijeljena, ali i redovno izvještavanje o troškovima održavanja vozila i potrošnji goriva.
“lako član 11 i 13 Uredbe jasno predviđaju ko su osobe koja imaju/ mogu imati pravo na stalnu upotrebu službenog vozila sa ili bez vozača, te da se, osim vozila koja su data na stalnu upotrebu, a nakon završetka službenog posla ili drugog zadatka iz nadležnosti organa, službena vozila parkiraju na mjestu koje je određeno aktom organa, postoje brojni slučajevi u praksi u kojima zaposleni i starješine organa, bez jasne potrebe, koriste vozila neprekidno, što dovodi do zloupotreba”, naglašavaju iz Agencije.
Zbog toga je, preporučuju, neophodno detaljnije definisati način kontrole primjene i poštovanja ovog akta, uspostavljanje internog i eksternog sistema kontrole sprovođenja i primjene, ovog akta, kako bi se osigurao visok stepen odgovornosti spriječile dalje zloupotrebe raspolaganja ovim javnim resursom.
“Poželjno je razmotriti snažnije promovisanje postojeće Platforme za prijavu sumnje zloupotrebe službenih vozila kako bi Vlada Crne Gore pokazala spremnost uključivanja najšireg kruga javnosti u cilju zajedničke zaštite, pravilnog i domaćinskog raspolaganja javnim resursima. To podrazumijeva i brzo i djelotvorno postupanje po podnijetim prijavama u cilju otklanjanja sumnji u nezakoniti i neetičku upotrebu vozila”, ističu iz Agencije.
Iako Uredba daje okvir za odgovorno korišćenje vozila u državnoj imovini, njena primjena u praksi ukazuje na potrebu za dodatnim razjašnjenjima i kontrolama, stav je Agencije.
Preciziraju da jasnije definisanje kriterijuma za upotrebu vozila, preciziranje procedura i uvođenje dodatnih mehanizama nadzora može značajno doprinijeti efikasnijem i odgovornijem korišćenju službenih automobila ali i smanjenju mogućnosti za zloupotrebe.
“S tim u vezi, potrebno je hitno ući u proces izrade odgovarajućeg pravnog okvira u ovoj oblasti i prije svega definisati obveznike, pojmove ‘službena potreba’ i ‘potreba iz nadležnosti’ koje zbog različitog tumačenja i primjene mogu voditi zloupotrebama prilikom utvrđivanja prava na korišćenje služþenog vozila”, preporučuje Agencija.
Smatraju i da je neophodno utvrditi obavezu objave akta Vlade Crne Gore, kojim se određuje broj vozila koja organi mogu da koriste, čime bi se povećala transparentnost u načinu raspodjele i upotrebe ovih javnih sredstava.
“Neophodno je utvrditi obavezne elemente koje putni nalog treba da sadrži, uvesti obavezu njegovog redovnog objavļjivanja, kao i obavezu objavljivanja potrošnje goriva drugih troškova u vezi održavanja vozila, što bi vodilo većoj transparentnosti bržoj detekciji eventualnih nepravilnosti i zloupotreba u vezi sa korišćenjem vozila, a olakšalo bi i internu i eksternu kontrolu upotrebe službenih vozila, kao i kontrolu potrošnje goriva i drugih troškova vezanih za korišćenje službenih vozila”, precizirano je u mišljenju Agencije.
Smatraju da je neophodno otklanjanje prepoznatih nedostataka platforme za prijavu sumnje zloupotrebe službenih vozila.
“Ozbiljno zalaganje u ovoj oblasti, prepoznavanje važnosti uspostavljanja efikasnog sistema kontrole, praćenja i optimizacije upotrebe službenih vozila, kao i dosljedno sprovođenje svih potrebnih politika i mjera koje će garantovati odgovorno upravljanje javnim resursima, pozitivno će uticati na budžet Crne Gore, a što je posebno važno, doprinijeće povećanju odgovornosti lica koja raspolažu javnim resursima, a u krajnjem vodiće povećanju povjerenja javnosti u državne institucije”, zaključuju iz Agencije.
Agencija je više puta notirala da se u praksi često dešava da se umjesto predviđenog koriste i drugi obrasci putnih naloga.
“S tim u vezi, potrebno je da organ nadležan za donošenje ove Uredbe prepozna mehanizam za otklanjanje uočene prakse i na taj način unificira obrazac naloga za korisćenje vozila. Dodatno, u Uredbi je potrebno prepoznati obavezne elemente koje putni nalog treba da sadrži, utvrditi obavezu njegovog objavljivanja, ne samo od dana raspisivanja do dana održavanja izbora, kako je predviđeno članom 43 Zakona finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, već kao redovnu obavezu, predvidjeti obavezu objave mjesečne i godišnje potrošnje goriva za korišćenje službenih vozila, kao i propisati da li se i za vozila koja su data na stalnu upotrebu izdaje putni nalog… Navedeno bi omogućilo bržu detekciju eventualnih nepravilnosti i zloupotreba u vezi sa korišćenjem vozila, a olakšalo bi i internu i eksternu kontolu upotrebe službenih vozila, kao i kontrolu potrošnje goriva i drugih troškova vezanih za korišćenje službenih vozila”, poručuju iz Agencije.
