Predsjednik Volodimir Zelenski boravi u posjeti Sjedinjenim Državama gdje će predstaviti “plan pobjede” svom najbližem savezniku, u hitnom pokušaju da utiče na politiku Bijele kuće o ratu Ukrajine sa Rusijom nezavisno od toga ko pobijedi na izborima u novembar.
Ukrajinski lider je kazao da tokom posjete želi da predoči plan predsjedniku Džou Bajdenu i njegovim potencijalnim nasljednicima Kamali Haris i Donaldu Trampu.
On je juče u obraćanju u Ujedinjenim nacijama kazao da je neophodno zaustaviti teror. “Na Generalnoj skupštini UN se sada puno razgovara o kolektivnim naporima za bezbjednost i budućnost. Ali mi jednostavno moramo da zaustavimo teror. Da imamo bezbjednost. Da imamo budućnost”, rekao je Zelenski.
Zelenski tvrdi da će ukoliko Zapad podrži njegov plan to imati dalekosežni uticaj na Moskvu, uključujući i psihološki koji može pomoći da se ruski predsjednik Vladimir Putin primora da okonča rat diplomatskim putem.
“Plan pobjede predviđa brze i konkretne korake naših strateških partnera – od sada pa sve do kraja decembra”, rekao je Zelenski novinarima u petak. Dodao je da bi plan djelovao kao “most” ka drugom samitu o miru, a koji Kijev planira da održi kasnije ove godine i na koji želi da pozove Rusiju.
Ne postoji alternativa miru, rekao je Zelenski, “nema zamrzavanja rata niti bilo kakvih manipulacija koje bi samo odložile rusku agresiju za neku drugu fazu”.
Posjeta Zelenskog SAD dolazi u opasnom trenutku za Ukrajinu. Pobjeda Donalda Trampa na predsjedničkim izborima 5. novembra mogla bi dovesti do resetovanja američke politike prema Ukrajini, koja se u velikoj mjeri oslanja na vojnu i finansijsku podršku SAD.
Teritorija koju je osvojila Ukrajina u Kursku mogla bi poslužiti kao pregovarački adut ili osiguranje protiv bilo kakvih spoljašnjih pritisaka da se rat zamrzne duž trenutnih linija fronta
Tokom televizijske debate, Tramp je odbio da kaže da li želi da Ukrajina pobijedi Rusiju i izjavio da bi pokušao da okonča rat prije nego što preuzme dužnost, ukoliko pobijedi na izborima. Kamala Haris optužila je Trampa da teži brzoj i bezuslovnoj kapitulaciji Kijeva.
Kako se izbori u SAD približavaju, Kijev demonstrira snagu, brzo zauzimajući teritoriju tokom rizične invazije na rusku oblast Kursk, promovišući novo oružje, uključujući “raketu-dron” i balističko oružje, kao i pokretanjem velikih napada dronovima.
Rusija je takođe pojačala napade dronovima i raketama, dobila isporuku iranskih balističkih raketa, naredila povećanje broja vojnika, krenula u izmjene svoje nuklearne doktrine i intenzivirala ofanzivu na istoku.
Savjetnik za nacionalnu bezbjednost SAD, Džejk Salivan, izjavio je da je Bajden želi da razgovara o “sveobuhvatnoj strategiji za uspjeh u ovom ratu” protiv Rusije.
Bajden se juče, posljednji put kao predsjednik SAD, obratio svjetskim liderima u Ujedinjenim nacijama i rekao da je rat Rusije u Ukrajini propao. “Dobra vijest je da je Putinov rat propao u svom osnovnom cilju. Postavio je sebi za cilj da uništi Ukrajinu, ali Ukrajina je i dalje slobodna,” rekao je Bajden. “Ne možemo se umoriti, ne možemo skrenuti pogled, i nećemo popustiti u našoj podršci Ukrajini, ne dok Ukrajina ne pobijedi uz pravedan i trajni mir,” dodao je Bajden.
Zelenski tvrdi da njegov plan sadrži mali broj tačaka i da “sve te tačke zavise od Bajdenove odluke, a ne od Putinove”.
On je kazao da koraci uključuju uspostavljanje mjesta u svjetskoj “bezbjednosnoj arhitekturi” za Ukrajinu, donošenje odluka na bojnom polju, uključujući operaciju u Kursku, jačanje ukrajinskog naoružanja i podršku ekonomiji.
Oleksandr Kovalenko, ukrajinski vojni analitičar, rekao je za Rojters da bi Zelenski mogao insistirati na dugoročnijim garancijama pomoći do 2025. godine i tražiti neku vrstu deklaracije o kontinuitetu podrške i nakon Bajdenovog mandata.
“Ovo će biti veoma važan trenutak. Možda na neki način, u političkom i vojno-političkom smislu, to će biti ključni trenutak”, rekao je Kovalenko.
Zelenski će gotovo sigurno ponoviti svoj poziv Bajdenu da odobri napade dugog dometa na ciljeve u Rusiji, u potezu za koji je Moskva navela da bi učinio članice NATO-a direktnim učesnicima u ratu i izazvao odgovor.
Ukrajina želi da napadne vojne instalacije do 300 km unutar Rusije, kao što su aerodromi na kojima se nalaze borbeni helikopteri i avioni. Vašington je, međutim, izjavio da ne smatra da bi ublažavanje ograničenja na oružje dugog dometa značajno promijenilo situaciju na bojnom polju.
Rusija, koja je okupirala 18 odsto ukrajinske teritorije, vodi ofanzivu od oktobra prošle godine, a u avgustu je zabilježila najbrži kontinuirani napredak.
Teritorija koju je osvojila Ukrajina u Kursku mogla bi poslužiti kao pregovarački adut ili osiguranje protiv bilo kakvih spoljašnjih pritisaka da se rat zamrzne duž trenutnih linija fronta. Međutim, Kijev bi morao da zadrži tu teritoriju, suočavajući se sa ozbiljnim izazovima u ljudstvu protiv mnogo većeg protivnika.
U međuvremenu, Rusija napreduje ka transportnom čvorištu Pokrovsk, čije bi zauzimanje moglo ozbiljno poremetiti ukrajinsku logistiku i otvoriti nove linije napada.
Kovalenko smatra da Rusija vjerovatno želi da zauzme Pokrovsk do kraja godine.
“To bi im omogućilo da pojačaju pritisak na informativnom frontu kako bi ubrzali razmišljanja o mirovnim pregovorima, naravno, pod njihovim uslovima”, rekao je Kovalenko.
Ukrajina se nada da će predstaviti plan za mir na drugom međunarodnom samitu kasnije ove godine i navodi da će, na zahtjev drugih učesnika, pozvati Rusiju.
Zelenski tvrdi da je njegova samitska inicijativa jedini održiv format za postizanje mira, te je ovog mjeseca kritikovao kinesko-brazilski predlog, nazvavši ga “destruktivnim”. Taj predlog poziva na “deeskalaciju situacije” i obnavljanje direktnog dijaloga, bez obaveze da se Rusija povuče.
Ukrajinu očekuje najteža zima u dvoipogodišnjem ratu, nakon što je u ruskim napadima oštećen veliki dio kapaciteta za proizvodnju energije. Vlada se takođe suočava sa rastućim ekonomskim izazovima i planira prve poreska povećanja u ratnim uslovima kako bi pokrila budžetski deficit od oko 12,2 milijarde dolara za vojsku ove godine.
Prema istraživanju iz maja ove godine oko 32% Ukrajinaca je bilo otvoreno za određene teritorijalne ustupke kako bi se okončao rat, u poređenju sa 10% u maju 2022, izjavio je Anton Grušetski, izvršni direktor kijevske agencije KIIS. Međutim, većina ispitanika zamislila je dogovor koji bi odložio oslobađanje teritorija, a ne trajno odustajanje od njih, dodao je on.
Glavni zahtjev za bilo kakav mirovni sporazum jeste potreba za čvrstim bezbjednosnim garancijama, kao što je članstvo u NATO-u, rekao je Grušetski. “Uprkos negativnim trendovima, Ukrajinci su i dalje dovoljno optimistični i vjeruju u bolju budućnost – i nadaju se da će ta budućnost biti u Evropskoj uniji, uz konačno adekvatne bezbjednosne garancije”.
