Stručnjaci kažu da što duže traje rat, to će se manje ljudi vratiti kada se završi
Ukrajina je stekla nezavisnost od Sovjetskog Saveza (SSSR) 1991. godine sa populacijom od oko 52 miliona. Bila je druga po veličini u SSSR-u, nakon Rusije u kojoj je živjelo 147 miliona stanovnika.
Taj broj je, 34 godine kasnije, gotvo prepolovljen. Nakon aneksije Krima 2014. i rata u regiji Donbasa, te invazije Rusije 2022. godine, broj ljudi koji žive na teritoriji koju kontroliše Kijev iznosi oko 29 miliona, prema procjenama ukrajinskog Instituta za demografiju. To je smanjenje od 45 posto.
Desetine ili čak stotine hiljada Ukrajinaca napuštaju zemlju svake godine, prema podacima Granične službe Ukrajine. Stručnjaci kažu da što duže traje rat, to će se manje ljudi vratiti kada se završi.
„Rat me je natjerao da odlučim da izvučem dijete. U Varšavu smo stigli u julu 2022. Nismo planirali dugo ostati. Svi koji su otišli vjerovatno su očekivali da će to biti samo na dvije sedmice do mjesec dana“, kaže Lina Sizonenko iz Poltave, koja već skoro tri godine živi u Poljskoj sa kćerkom Marijom.
Milioni Ukrajinaca poput Line i Marije morali su otići zbog rata. Nejasan je tačan broj onih koji su ostali u zemlji i onih koji su izbjegli. Ukrajina nije sprovela popis stanovništva od 2001. godine, a statistička agencija je djelimično prestala prikupljati i objavljivati demografske podatke, navodeći kao razlog teškoće koje je donio rat.
Rat ima tendenciju da pogorša demografske trendove povećanjem mortaliteta i smanjenjem nataliteta. Ali, u Ukrajini je emigracija izazvala najveći pad broja stanovnika. Broj ljudi koji odlaze je „prosto lud“, kaže Oleksandr Hladun, zamjenik direktora Instituta za demografiju i kvalitet života Ukrajinske akademije nauka.
Prema posljednjim podacima Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR), skoro sedam miliona ukrajinskih izbeglica trenutno živi u inostranstvu. Većina njih, oko 6,3 miliona, je u Evropi. Ta brojka uključuje oko 1,3 miliona Ukrajinaca koji su pobjegli u Rusiju i Bjelorusiju ili su tamo odvedeni. Ovi podaci vjerovatno dolaze od ruskih i bjeloruskih graničnih službi i „nemoguće ih je provjeriti“, kaže Hladun.
Evropska unija se prvi put u istoriji pozvala na Direktivu o privremenoj zaštiti kada je Rusija počela invaziju, a države članice ponudile su milionima Ukrajinaca privremeni boravak, finansijske i stambene beneficije i pravo na rad. Nešto manje od 4,3 miliona Ukrajinaca trenutno uživa ovaj status širom Evropske unije (EU).
Neke zemlje razmatraju da dopuste izbjeglicama da ostanu nakon završetka rata, čime se dodatno smanjuju šanse da se veliki broj Ukrajinaca vrati kući. Češka Republika, gdje živi skoro 400.000 ukrajinskih izbjeglica, nedavno je donijela zakon koji će omogućiti onima koji su ekonomski nezavisni i imaju zaštićeni status najmanje dvije godine da dobiju boravišnu dozvolu.
Dok se milioni Ukrajinaca sele u inostranstvo, pad nataliteta, koji je već bio nizak, predstavlja još jedan problem. Stopa fertiliteta, odnosno broj rođene djece po ženi, mora biti 2,1 da bi stanovništvo jedne zemlje ostalo stabilno bez imigracije.
„Prije invazije (ukupna stopa fertiliteta) bila je 1,16. Od invazije je 0,9“, što je prema nekim procjenama rekordno nizak nivo, prema riječima Darine Marčak, zamjenice ministra za socijalnu politiku.
Niska stopa nataliteta pogoršana je mobilizacijom muškaraca starijih od 25 godina i pritiskom na vladu da dodatno smanji minimalnu dob za regrutaciju.
Prema statistici UN-a, Ukrajina ima oko 1,5 miliona muškaraca od 18 do 25 godina.
„Neki se kriju od mobilizacije, neki su otišli, ilegalno prelazeći granicu… Neki maloljetnici koji tek treba da napune 18 godina mogu i da odu u inostranstvo, ostavljajući sve manje mladih u Ukrajini koji žele ili mogu da zasnuju porodice“, kaže Hladun.
S druge strane, stopa smrtnosti u Ukrajini je povišena.
Predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je rekao da je do sada u invaziji ubijeno 46.000 vojnika, što je vjerovatno manje od stvarne brojke.
Hladun, demograf, kaže da osim ruskih vazdušnih napada, civile ubijaju i druge medicinske komplikacije uzrokovane invazijom – kao što su moždani i srčani udari uzrokovani ratnim stresom. Broj smrtnih slučajeva godišnje sada je skoro tri puta veći od broja rođenih, što Ukrajinu svrstava među zemlje sa najvećom stopom smrtnosti i najnižom stopom nataliteta.
„Povremeno gledam brojeve UNHCR-a, a broj (ukrajinskih) izbjeglica se smanjivao do maja 2024. Najniži broj je bio 5,9 miliona, a onda je ponovo počeo da raste“, kaže Volodimir Panioto, čelnik Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju.
Prema njegovim riječima, situacija na prvoj liniji fronta, kašnjenja u isporuci oružja i osjećaj da je rat tu da ostane, doprinose odluci ljudi da odu, kao i „činjenica da Rusija napreduje, iako sporo“.
Prema podacima o graničnim prelazima, Ukrajinci su 2024. godine napustili zemlju 15.276.000 puta, dok je zabilježeno 14.834.000 ulazaka, što je deficit od 442.000. To je skoro trostruko u odnosu na 2023. godinu.
Prema anketama koje je proveo Centar za ekonomsku strategiju, ukrajinska nevladina organizacija, udio izbjeglica koji se definitivno ili vjerovatno žele vratiti u Ukrajinu pao je na manje od 50 posto u novembru 2024., prvi put od invazije.
U novembru 2022. samo deset posto izbjeglica je reklo da se definitivno ne želi vratiti u Ukrajinu, a do kraja 2024. taj broj se povećao na 34 posto.
Ankete Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju takođe pokazuju da 19 posto ukrajinskih izbjeglica u inostranstvu ima ili je zatražilo državljanstvo druge zemlje, a 45 posto bi željelo da ga dobije.
Panioto, direktor instituta, kaže da broj ljudi koji planiraju da ostanu u inostranstvu svakog mjeseca raste za nekih 100.000-150.000.
„Oni uče jezik, nalaze posao, njihova djeca imaju dobre izglede (u inostranstvu). Gubimo ljude koji su poginuli na frontu svakog mjeseca, ali gubimo 20, možda 30 puta više ljudi mjesečno (zbog dugotrajne emigracije).“
Ukrajinski institut za demografiju predviđa da će u međunarodno priznatim granicama zemlje 2035. biti 30 miliona Ukrajinaca.
„Prognoza odražava trend koji će se dogoditi ako se ništa ne promijeni u zemlji… ali sve zavisi o godini kada se rat završi,“ navode iz Instituta.
Tačne projekcije neće biti moguće do nekog vremena nakon završetka rata.
Hladun kaže da će Ukrajina morati da izvrši popis stanovništva godinu ili dvije nakon prestanka neprijateljstava, kako bi izbjeglima dala vremena da se vrate ili odluče da ostanu u inostranstvu.
Aleksij Černišov, zamenik ukrajinskog premijera, kaže da širom svijeta ima više od 60 miliona Ukrajinaca i da zemlja „čini sve da Ukrajinci razmisle o povratku“.
„Nikada nas više neće biti 52 miliona“, kaže Hladun.
„Moramo planirati našu ekonomiju i društvenu infrastrukturu za oko 30 miliona stanovnika…i cijeniti kvalitet života i funkcionalnu vladu u odnosu na veličinu populacije.“
