Američki Vrhovni sud će danas razmatrati da li ljekari mogu da vrše abortuse tokom hitnih medicinskih zahvata u onim saveznim državama u kojima su viši sudovi izrekli potpunu zabranu abortusa.
Slučaj je podnijet iz Ajdaha koja je jedna od 14 američkih saveznih država u kojima je abortus zabranjen u svim fazama trudnoće, a predstavlja prvi put da najviši sud SAD razmatra državnu zabranu tog zahvata, od kada je on zabranjen u cijeloj Americi 2022. godine.
Administracija aktuelnog američkog predsjednika Džozefa Bajdena tvrdi da, čak i u saveznim državama u kojima je na snazi potpuna zabrana abortusa, savezni zakon o zdravstvenoj zaštiti nalaže da mora biti dozvoljen prekid trudnoće u retkim hitnim slučajevima kada su život ili zdravlje pacijenta u ozbiljnom riziku.
Ajdaho tvrdi da njegova zabrana ima izuzetke za abortuse u slučajevima kada je nužno spasiti živote, ali da bi njegovo dopuštanje u više hitnih slučajeva pretvorilo bolnice u „enklave za abortuse“. Ta država tvrdi da Bajdenova administracija zloupotrebljava zakon o zdravstvenoj zaštiti.
Očekuje se da će Vrhovni sud doneti odluku do kraja juna.
Ljekari smatraju da je zabrana abortusa u Ajdahu već uticala na otežano pružanje zdravstvene pomoći. Više žena čija stanja obično zahtijevaju abortus, sada moraju biti odvedene iz države radi njege, jer u Ajdahu ljekari treba da čekaju da budu blizu smrti da bi izvršili abortuse, kako se ne bi ogriješili o stroge državne zakone.
Ministarstvo pravde je pokrenulo slučaj protiv Ajdaha, tvrdeći da je državni zakon o abortusu u suprotnosti sa Zakonom o hitnoj medicinskoj pomoći i aktivnom radu (EMTALA) iz 1986. godine kojim se zahtijeva od bolnica da pruže hitnu pomoć svakom pacijentu bez obzira na njihovu platežnu sposobnost.
