Francuski ministar odbrane Sebastjen Lekornu predstavio je ove sedmice plan zadržavanja talenata kako bi motivisao vojnike da ostanu u uniformi.
To se desilo nekoliko dana nakon što je godišnji izvještaj podnesen njemačkom parlamentu pokazao da je 2023. oko 1.537 vojnika napustilo Bundesver, čime je broj pripadnika vojnih snaga smanjen na 181.514 vojnika, piše „Politiko“.
„O tome se sada razgovara u svim prijestonicama, u svim demokratijama koje imaju profesionalne armije bez vojnog roka“, rekao je Lekornu u ponedjeljak, pomenuvši Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države.
„Na NATO sastancima, možemo razgovarati o opremi, ali sada takođe razgovaramo i o… nivou zadržavanja“, dodao je.
Dok se Evropa ponovno naoružava zbog rata u Ukrajini, države poput Hrvatske razmatraju ponovno uvođenje vojnog roka.
Za države koje se oslanjaju na profesionalne armije, izazov je učiniti vojne snage privlačnim
Danske vlasti su ovog mjeseca objavile planove za uvođenje regrutacije žena i produženje vremena služenja vojnog roka. Plan je i da se poveća budžet za odbranu za oko šest milijardi dolara u narednih pet godina kako bi se ispunili ciljevi NATO saveza.
„Ne naoružavamo se zato što želimo rat, već zato što želimo da ga izbjegnemo“, rekla je premijerka Mete Frederiksen.
Njemačka je ukinula vojni rok 2011. godine, ali s obzirom na to da su mnogi u vojsci pred starosnom penzijom, ponovo se vodi rasprava o uvođenju neke vrste nacionalne službe.
Za države koje se oslanjaju na profesionalne armije, izazov je učiniti vojne snage privlačnim što je, kako navodi „Politiko“, teško u vrijeme niske nezaposlenosti, žestoke konkurencije iz privatnog sektora i široke upotrebe rada na daljinu.
U Francuskoj, vojno osoblje ostaje u oružanim snagama u prosjeku godinu manje nego što je ranije bio slučaj. U Velikoj Britaniji postoji godišnji deficit u zapošljavanju od 1.100 vojnika, iako je vlada prepustila regrutaciju privatnoj firmi „Kapita“.
Briselski portal navodi da novac igra ulogu u nagovaranju ljudi da ostanu. Jedna od glavnih mjera iz francuskog plana je povećanja penzija, a i zarada. Međutim, problem je u tome što uslovi službe jednostavno nisu toliko privlačni, sa hroničnim prekovremenim radom, dugotrajnim odsustvima od kuće, a propuštanje perioda oporavka je postalo uobičajeno.
„Problem nije u regrutaciji, nego u zadržavanju, moramo da zadržimo i porodice“, rekla je admiral Lisa Franketi, šefica pomorskih operacija američke mornarice, na jednoj konferenciji u Parizu ranije ove godine.
U Njemačkoj, u okviru napora jačanja nacionalne odbrane, vlada želi da poveća broj pripadnika oružanih snaga na 203.000 do ranih 2030-ih
Nova vlada Poljske je ranije ove godine objavila povećanje zarada od oko 20 odsto u naporu da zadrži vojnike. Minimalna mjesečna zarada vojnika povećaće se sa 4.960 zlota (1.150 eura) na šest hiljada zlota. „Politiko“ dodaje da su u odgovoru na rastuću prijetnju iz Rusije, poljske oružane snage proširene sa 95.000 2015. godine na 215.000 ove godine.
Francuski plan uključuje pomoć u pronalasku smještaja i obezbjeđivanju zdravstvenih i usluga čuvanja djece. Ako oboje supružnika radi u Ministarstvu odbrane, čak i ako je jedno civil, moći će zajedno da pređu na druga radna mjesta.
„Radije bih imao manje novih vojnika da bih poboljšao zadržavanje nego talas regrutacije u kojem broj ljudi koji ostaju konstantno opada“, rekao je Lekornu.
U Njemačkoj, u okviru napora jačanja nacionalne odbrane, vlada želi da poveća broj pripadnika oružanih snaga na 203.000 do ranih 2030-ih, ali regrutacija raste sporim tempom.
Eva Hegl, specijalna komesarka Bundestaga za oružane snage, izjavila je da je ponovno uvođenje neke vrste vojnog roka jedan od načina da se situacija preokrene, ali da je angažovanje žena adekvatniji način da se zaustavi pad jer je taj potencijal „daleko od iscrpljenog“.
Cilj zakona koji je usvojen prošle godine je da učini uslove privlačnijim, uključujući veću podršku za čuvanje djece i povećane penzija.
„Politiko“ piše da problem predstavlja i osnovna infrastruktura. „Kada posjetim trupe, više ne čujem da nedostaju šljemovi i neprobojni prsluci, već ormarići“, napisala je Hegl u godišnjem izvještaju.
Prema riječima komesarke, popravljanje kasarni i vojnih objekata koštaće oko 50 milijardi eura, što je ekvivalentno polovini ukupnog specijalnog fonda koji je vlada osnovala za modernizaciju vojnih snaga nakon invazije Rusije na Ukrajinu.
