Američki potpredsjednik Džej Di Vens govorio je na konferenciji konzervativaca CPAC, gdje je, bez pružanja dodatnih dokaza ili informacija o napretku pregovora s Rusijom, izjavio da je zahvaljujući američkoj administraciji „Evropa na pragu mira“.
On je naglasio da je predsjednik SAD-a Donald Tramp odlučan u namjeri da „okonča ovaj beskonačni rat“.
„Mislim da je kod predsjednika Trampa ono što ga čini tako efikasnim pregovaračem, a to sam vidio i privatno, to što ne isključuje nijednu opciju. Sve je na stolu. I naravno, zbog toga pojedinci u Americi ‘pucaju od bijesa’ jer se pitaju: ‘Zašto razgovarate s Rusijom?’. Kako mislite da završite rat ako ne razgovarate s Rusijom? Morate razgovarati sa svima koji su uključeni u sukob“, istakao je Vens.
Dodao je da Tramp shvata da su mnoga od ovih pitanja složena i da će biti potreban mudar državnik da ih riješi, ali je izrazio uvjerenj da smo na pragu mira u Evropi prvi put u posljednje tri godine.
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto zaprijetio je da će u ponedjeljak blokirati produženje sankcija EU protiv Rusije, rekavši da se mora omogućiti vrijeme za mirovne pregovore između SAD-a i Rusije, prenio je međunarodni portparol mađarske vlade Zoltan Kovač.
U objavi na društvenim mrežama, Kovač je naveo da Sijarto smatra da Brisel donosi ishitrene odluke koje otežavaju napore za postizanje mira, prenosi Gardijan.
Mađarska vlada takođe se protivi novom paketu pomoći Ukrajini, tvrdeći da on ima za cilj jačanje pozicije Kijeva u pregovorima, umjesto da podstakne mir, rekao je Kovač, optužujući proratne evropske liberale za sabotiranje Trampovih napora.
Najava mađarskog plana da blokira sankcije mogla bi iznenaditi diplomate EU, s obzirom na to da su mađarski predstavnici u srijedu omogućili izglasavanje paketa, što se smatralo posljednjom rundom pregovora.
Za usvajanje sankcija u EU potrebna je saglasnost svih 27 članica. Najnoviji, 16. paket sankcija bio bi usmjeren na ruski izvoz aluminijuma u EU, kao i na desetine brodova iz ruske flote iz sjenke koji tajno izvoze rusku naftu ispod cjenovnog ograničenja koje su nametnuli zapadni saveznici. Ukupno 48 osoba i 35 entiteta suočiće se sa zamrzavanjem imovine i zabranom putovanja.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da će Evropa igrati važnu ulogu u okončanju ruske invazije na Ukrajinu, prenosi Gardijan.
„Moramo nastaviti da jačamo poziciju Ukrajine kako bi pregovarački sto dočekala iz pozicije snage“, rekao je.
Takođe je naglasio da nastavlja razgovore sa zemljama koje još ne izdvajaju 2 odsto svog budžeta za odbranu.
„Sve članice moraju to učiniti do sljedećeg ljeta. Kažem im: ako ne odgovorite na moje pozive, mogli biste dobiti poziv od jednog vrlo ljubaznog čovjeka iz Vašingtona, koji bi možda imao … pa, recimo … malo kraći rok za ostvarenje svojih ciljeva“, dodao je Rute, koji je govorio u Bratislavi nakon sastanka sa slovačkim predsjednikom Peterom Pelegrinijem.
Istakao je da su Sjedinjene Države jasno pokazale svoju predanost snažnom NATO-u, te da u to ne bi trebalo da iko sumnja.
Međutim, dodao je da „ta posvećenost dolazi uz očekivanje da svi saveznici NATO-a daju svoj pravedni doprinos“.
Rute je naglasio da rastuće prijetnje zahtijevaju i više ulaganja od dva odsto BDP-a za odbranu.
„Znamo da cilj od 2 odsto iz 2014. godine neće biti dovoljan da nas zaštiti u godinama koje dolaze. Saveznici moraju ulagati više“, insistirao je.
Američka administracija mogla bi da prilagodit svoje sankcije protiv Rusije kao odgovor na potencijalne mirovne pregovore o Ukrajini, izjavio je američki sekretar za finansije Skot Besent za Blumberg.
Besent se takođe pridružio rastućem broju američkih zvaničnika koji su kritikovali ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog njegovih komentara o Donaldu Trampu, rekavši da je „nažalost situacija eskalirala“ i da je „stvorio distancu“ između Ukrajine i SAD-a, nazvavši njegove izjave neprimjerenim.
Besent je ocijenio da je nezadovoljstvo Zelenskog povezano sa nedostatkom napretka u vezi sa sporazumom o mineralima sa SAD-om.
„Predsjednik Zelenski me je, kada sam se sastao s njim, uvjeravao da će potpisati sporazum o mineralima u Minhenu. To još nije učinio“, rekao je za Blumberg.
Dodao je da je Tramp imao „veoma elegantan plan“ da približi Ukrajinu SAD-u kroz ekonomski sporazum, ali da se sada sve pretvorilo u „medijski cirkus“.
„Redosljed dešavanja bio je sljedeći: prvo približiti Ukrajince SAD-u kroz ekonomske veze, uvjeriti američki narod, dobiti njihovu podršku. Zatim poručiti Rusima da sjednu za pregovarački sto uz jasnu poruku – ako bude potrebno, pojačaćemo sankcije“, otkrio je.
Objasnio je da je ideja bila da SAD, sa većim ekonomskim interesima u Ukrajini, obezbijedi sigurnosni štit za Ukrajinu.
Savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Majk Volc u razgovoru za Foks je rekao kako bi Ukrajina trebalo da „spusti ton, dobro razmotri i potpiše taj sporazum“ o mineralima sa SAD-om, prenosi Rojters.
Ukrajinsko suprotstavljanje sporazumu i načinu na koji Tramp vodi mirovne pregovore jednostavno je neprihvatljivo, rekao je Volc, s obzirom na sve što su Sjedinjene Države učinile za Ukrajinu.
Međutim, insistirao je na tome da se ove razlike u stavovima mogu prevazići jer je „predsjednik takođe rekao koliko voli ukrajinski narod“.
Volc je negirao tvrdnje da saveznici SAD-a i Ukrajina nisu konsultovani.
„Postoji termin za ovo u diplomatiji. To se zove šatl diplomatija, jer dovođenje svih za pregovarački sto odjednom jednostavno nije funkcionisalo u prošlosti“, rekao je u izjavi za Rojters.
Konferencija za novinare ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i izaslanika američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu Kita Keloga otkazana je danas na zahtjev američkih zvaničnika, objavio je portparol ukrajinskog predsjednika Sergej Nikiforov.
Nikiforov nije naveo nijedan drugi razlog osim da je otkazivanje na inicijativu SAD.
Američka delegacija nije se oglasila.
Kelogov put u Kijev poklopio se sa nedavnom svađom Trampa i Zelenskog koja je dovela u sumnju budućnost podrške SAD ratnim naporima Ukrajine.
Njih dvojica je trebalo da govore o Trampovim naporima da okonča skoro trogodišnji rat.
Velika Britanija i Francuska rade na formiranju evropskih snaga namijenjenih osiguranju bezbjednosti Ukrajine u okviru mogućeg sporazuma o primirju, a koje bi bile sastavljene od „manje od 30.000 vojnika“, javljaju danas britanski mediji.
Pozivajući se na „zapadne zvaničnike“ više listova među kojima su Gardijan, Tajms i Fajnenšel tajms, ukazuju da bi te snage bile uglavnom vazdušne i pomorske sa „minimalnim“ prisustvom na terenu dalje od linije fronta na istoku zemlje.
Cilj tog vojnog kontingenta je da spriječi ruske napade na ukrajinske gradove, luke i infrastrukturu u slučaju da se postigne prekid vatre pod pokroviteljstvom SAD, piše Gardijan.
Evropljani strahuju da će američki predsjednik Donald Tramp okončati rat u Ukrajini, koji je Rusija pokrenula prije tri godine, pod uslovima povoljnim za Moskvu i bez davanja bezbjednosnih garancija Kijevu.
Prema tim listovima jedan uslov za takav plan bio bi uvjeravanja o „vazdušnoj pokrivenosti“ od strane SAD da se odvrati Rusija od kršenja mogućeg sporazuma.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je ranije tražio prisutvo zapadnih snaga od najmanje 100.000 vojnika.
Donald Tramp je rekao da potpuno podržava prisustvo evropskih mirovnih snaga u Ukrajini, ali Rusija se tome čvrsto protivi.
Pit Hegset, novi američki ministar odbrane rekao je sredinom februara da američke trupe neće biti raspoređene u Ukrajini.
Ukrajinski i američki predsjednik posljednjih dana razmijenili su lične kritike, Donald Tramp je svog ukrajinskog kolegu nazvao „diktator bez izbora“. U tom kontekstu franuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer očekuju se iduće nedjelje u Vašingtonu da razgovaraju sa republikanskim predsjednikom Trampom.
Starmer je u nedjelju rekao da je spreman da pošalje vojnike u Ukrajinu ako bude potrebno, pozivajući dan kasnije SAD da pruže „bezbjednosnu garanciju“ Ukrajni. Po njemu takva garancija je „jedini način“ da se odvrati Rusija od novog napada na Ukrajinu.
Prema britanskim medijima jedan od ciljeva evropskih snaga bio bi garantovanje ukrajinskog vazdušog prostora za komercijalne letove i održavanje bezbjednosti pomorske trgovine u Crnom moru. Ta ruta neohodna je za izvoz prehrambenih proizvoda i žitarica iz zemlje.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha rekao je da je razgovarao sa specijalnim izaslanikom SAD Kitom Kelogom (Keith Kellogg) o načinima za postizanje pravednog i trajnog mira u sukobu sa Rusijom.
Kelogova posjeta Kijevu dolazi u diplomatski teškom trenutku za Ukrajinu nakon što je američki predsednik Donald Tramp (Trump) okončao političku izolaciju ruskog lidera Vladimira Putina učestvujući u bilateralnim razgovorima sa Moskvom.
„Potvrdio sam spremnost Ukrajine da postigne mir i našu viziju za neophodne korake“, naveo je Sibiha na mreži „Iks“.
On je rekao Kelogu, koji je doputovao u ukrajinsku prijestonicu, da su bezbjednost Ukrajine i transatlantska „nedjeljive“.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski planira sastanak sa Kelogom u četvrtak. Izaslanik se već sastao sa vrhovnim komandantom ukrajinske vojske, šefovima obavještajnih i specijalnih službi.
Tramp je u protekla dva dana rekao da Ukrajina „nikada nije trebalo da započne“ rat koji je pokrenula Rusija 2022. godine i nazvao je Zelenskog „diktatorom bez izbora“.
Zelenski je odgovorio na optužbe rekavši da je Tramp zarobljen u „mjehuru dezinformacija“ koje dolaze iz Rusije, ali je kasnije rekao da računa na američki pragmatizam.
Kremlj je saopštio danas da je odlučio sa SAD-om da se njihov dijalog nastavi o svemu – „na svim parametrima“ – kako je objavljeno, usred približavanja Moskve i Vašingtona dan poslije oštrih ocjena američkog predsjednika Donalda Trampa o predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom.
„Donijeta je odluka da se krene u obnavljanje rusko-američkog dijaloga na svim parametrima“, rekao je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov novinarima i nije isključio dogovor o mogućoj novoj razmjeni zatvorenika između Vašingtona i Moskve.
Peskov je rekao i da je Moskva „potpuno saglasna“ s pristupom Trampa za okončavanje rata u Ukrajini.
„Oni govore o potrebi uspostavljanja mira što je prije moguće i to uradi pregovorima. Mi smo već rekli da je takav stav za nas povoljniji od stava prethodne administracije“ SAD i „potpuno smo u saglasnosti sa američkom administracijom“, rekao je Peskov.
On je ipak rekao da za sada ima „malo konkretnih stvari“ za okončavanje rata, posebno zbog „neslaganja Vašingtona i Kijeva“, a i da su SAD „bile i ostaju“ „najveća lokomotiva“ koja „daje najveću finansijsku pomoć koja hrani“ rat u Ukrajini.
Peskov je ponovio tvrdnju da je bivša administracija SAD predsjednika Džozefa Bajdena htjela da „nastavi rat do posljednjeg Ukrajinca“ i da je za to trošila novac američkih poreskih obveznika.
Ukrajinski predsjednik danas treba da primi specijalnog izaslanika SAD za Ukrajinu i Rusiju Kita Keloga. Tramp je Zelenskog nazvao „diktatorom“ i ocijenio da sada Moskva „drži karte u rukama“ za okončanje sukoba.
Šef ukrajinske vojne obavještajne službe GUR, Kirilo Budanov, vjeruje da bi primirje u ratu s Rusijom moglo biti postignuto ove godine.
„Mislim da će se to desiti. Većina komponenti za to je prisutna“, rekao je Budanov u JuTjub intervjuu s novinarom Ejnulom Fatulajevim.
Nije iznio detalje. Ukrajinski zvaničnici uglavnom odbacuju ideju o primirju, upozoravajući da bi to samo dalo Rusiji vremena da se ponovo naoruža i pripremi za dalju agresiju.
„Koliko dugo će trajati i koliko će biti efikasno – drugo je pitanje“, dodao je Budanov.
Rasprave o mogućem primirju pojačale su se nakon što se Donald Tramp, koji je obećao brzo okončanje rata, vratio u Bijelu kuću za svoj drugi predsjednički mandat.
Brza diplomatska dešavanja u vezi s Ukrajinom, koja su počela Trampovim razgovorom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prije sedam dana, izazvala su zabrinutost u Kijevu i drugim evropskim prijestonicama.
Strahuje se da bi dvojica lidera mogli brzo postići dogovor koji zanemaruje bezbjednosne interese Evrope, nagrađuje Moskvu za njenu invaziju i ostavlja Putina slobodnim da prijeti Ukrajini ili drugim zemljama u budućnosti.
Zvanična Moskva je saopštila da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dao „neprihvatljive“ izjave o drugim svjetskim liderima, nakon što je Zelenski optužio američkog predsjednika Donalda Trampa da živi u „mjehuru dezinformacija“.
Zelenski je juče takođe odbacio kao neistinitu tvrdnju američkog predsjednika da njegov rejting popularnosti iznosi samo četiri odsto.
Na pitanje o izjavama Zelenskog, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da njegova retorika i mnogih predstavnika kijevskog režima „ostavlja mnogo toga da se poželi“.
„Činjenica da rejting Zelenskog opada je apsolutno očigledan trend“.
Peskov je dodao da ne želi da ulazi u detalje o brojkama kada je riječ o popularnosti Zelenskog, iako ankete u Ukrajini pokazuju da ona prelazi 50 odsto.
„Često predstavnici ukrajinskog režima, posebno posljednjih mjeseci, dozvoljavaju sebi da izgovaraju apsolutno neprihvatljive stvari o šefovima drugih država. Naravno, za mnoge šefove država o kojima se takve izjave daju, to je apsolutno neprihvatljivo“, rekao je Peskov.
„Vidimo da postoje određene razlike između Vašingtona i Kijeva“, dodao je, optužujući Ukrajinu da nekontrolisano troši novac stranih poreskih obveznika i da se opire pokušajima da se pozove na odgovornost za ranije utrošena sredstva.
Španski premijer Pedro Sančez planira da u ponedeljak otputuje u Ukrajinu.
Kako je napisao na mreži X, putuje u Kijev kako bi dao podršku predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.
Kremlj je saopštio da bi bilo kakav britanski plan za slanje trupa u Ukrajinu, kao dio potencijalne mirovne misije, bio neprihvatljiv za Rusiju i da sa zabrinutošću prati izjave britanskog premijera Kira Starmera, piše Rojters.
Britanski lider je rekao da je „spreman i voljan“ da pošalje britanske trupe u Ukrajinu kao sigurnosnu garanciju u slučaju nekog oblika sporazuma o prekidu vatre između Moskve i Kijeva.
Kako prenosi list Telegraf, Starmer planira da predstavi plan američkom predsjedniku Donaldu Trampu o slanju manje od 30.000 evropskih vojnika u Ukrajinu u zamjenu za američku zaštitu tih trupa.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je taj prijedlog neprihvatljiv jer uključuje snage zemlje članice NATO-a, što bi imalo posljedice po bezbjednost Rusije.
„Ovo izaziva zabrinutost kod nas, jer govorimo o slanju vojnih kontingenata – o mogućem, eventualnom slanju vojnih kontingenata iz NATO zemalja u Ukrajinu“, rekao je Peskov novinarima na redovnom brifingu.
„To dobija sasvim drugačije značenje sa stanovišta naše bezbjednosti“, dodao je. „Pažljivo pratimo ovu situaciju.“
Rusija je više puta istakla da se protivi prisustvu NATO trupa na tlu Ukrajine, a ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je ove sedmice izjavio da bi Moskva to smatrala „direktnom prijetnjom“ suverenitetu Rusije, čak i ako bi te trupe djelovale pod drugom zastavom.
Tokom pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u Rijadu u utorak, Rusija je zahtijevala da NATO ukine svoje obećanje iz 2008. godine o budućem članstvu Ukrajine u Alijansi i odbacila ideju da bi snage zemalja članica NATO-a mogle biti mirovne snage u okviru sporazuma o prekidu vatre.
Pojedini članovi Kongresa rekli su da su izjave predsjednika SAD Donalda Trampa uvreda za hiljade Ukrajinaca koji su poginuli u ratu.
Demokratski senator Ričard Blumental rekao je da je Tramp „zanemario istinu i žrtvu hrabrih muškaraca i žena koji podržavaju svoju i našu slobodu. Njihova borba je naša borba, a predaja predsjednika je jadna i slaba“.
Demokratski senator Kris Kuns rekao je da drugi republikanci u Senatu znaju da Putin nije partner SAD. Tramp rizikuje da postane poznat kao „najveći gubitnik 21. vijeka“ ako ne bude zahtijevao od Putina da zaustavi rat prijeteći povećanim sankcijama i slanjem još više oružja Ukrajini, rekao je Kuns za televiziju MSNBC.
Džon Bolton, koji je bio Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost tokom njegovog prvog mandata, rekao je da su Trampove karakterizacije Zelenskog i Ukrajine „neke od najsramnijih izjava koje je ikada izrekao predsjednik SAD“.
„Naša podrška Ukrajini nikada nije bila u dobrotvorne svrhe, naš način života kod kuće zavisi od naše snage u inostranstvu“, naveo je Bolton na mreži X.
Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da Moskva „drži karte u rukama“ u pregovorima oko okončanja rata u Ukrajini, čime je još malo oslabio nadu Kijeva da će Vašington braniti njegove interese.
Rusi su „zauzeli mnogo teritorija, dakle oni drže karte u rukama“, rekao je sinoć novinarima američki predsjednik koji planira skori susret sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koga je Tramp juče nazvao „diktatorom“ treba danas da primi specijalnog američkog izaslanika za Ukrajinu Kita Keloga, koji boravi u posjeti Ukrajini.
Ukrajinski predsjednik čija pozicija izgleda oslabljenja približavanjem Donalda Trampa i Vladimira Putina, rekao je da se nada da će konstruktivno raditi sa američkim izaslanikom.
„Naša budućnost nije sa Putinom nego sa mirom. I to je izbor za sve uključujući i za najmoćnije, biti sa Putinom ili biti sa mirom“, rekao je Zelenski sinoć.
Po dolasku u Kijev, Kit Kelog je rekao da razumije potrebe za „garancije sigurnosti“ Ukrajine.
Nekoliko dana pred treću godišnjicu početka ruske invazije Ukrajine (24. februar 2022), Zelenski je podsjetio da je Ukrajina želela kraj tog rata „od prvih sekundi“.
On je optužio svog američkog kolegu, koji mu je uputio više verbalnih napada, da živi u sferi ruskih dezinformacija, i da pomaže Vladiiru Putinu koga zapad tretira kao pariju od 2022. godine da „izađe iz višegodišnje izolacije“.
Dvojica šefova država zemalja koje se smatraju saveznicima razmijenili su neviđene uzajamne napade dan posle razgovora američki i ruskih ministara spoljnih poslova u Saudijskoj Arabiji, prvih na nivou šefova diplomatija SAD i Rusije od početka ruske invazije Ukrajine.
„Diktator bez izbora, Zelenski treba da požuri ili mu neće ostati zemlja. Obožavam Ukrajinu ali Zelenski je napravio užasan posao,“ napisao je Tramp na svojoj platformi Trut Soušal.
Mandat ukrajinskog predsjednika izabranog 2019. godine trebalo je da istekne u maju 2024. godine ali Ukrajina nije organizovala izbore zbog rata i ratnog sstanja, i zbog toga šo su milioni Ukrajinaca pobegli u inostranstvo i 20 odsto teritorije je pod ruskom okupacijom.
Njemački kancelar Olaf Šolc, čija zemlja je još jedan saveznik Ukrajine, rekao je da je „jednostavno pogrešno i opasno negirati Zelenskom demokratski legitimitet“.
Zelenski je rekao da računa na ukrajinsko jedinstvo, na ukrajinsku hrabrost i na odnose Ukrajine sa svojim partnerima, „na jedinstvo Evrope i pragmatizam Amerike“.
Na mreži Iks on je sinoć napisao da je razgovarao telefonom sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, kao i sa Lindzejom Grejamom, američkim republikanskim senatorom i saveznikom Donalda Trampa.
Ruske snage su uzele više od 800 kvadratnih kilometara teritorije od Ukrajine u Kurskoj oblasti na zapadu Rusije, ili oko 64 odsto ukupne teritorije koju je Ukrajina zauzela od početka upada prošle godine, rekao je visoki ruski general.
Oslobođeno je preko 800 kvadratnih kilometara, što je oko 64 odsto teritorije koju je prvobitno zauzeo neprijatelj (1.268 kvadratnih kilometara)“, rekao je za list „Krasna zvezda“ general-pukovnik Sergej Rudskoj, načelnik Glavne operativne uprave Generalštaba.
Rudskoj je rekao da Rusija napreduje u svim pravcima, prenosi agencija Rojters.
Predsjednik Češke Petr Pavel zapitao je koliko bi vrijedjeli izbori u Ukrajini kada je na petini teritorije okupatorska vojska i poručio američkom predsjedniku Donaldu Trampu da nazvati diktatorom predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, zemlje koju bombarduju svakodnevno tri godine zahtijeva zaista veliku dozu cinizma.
„Kakvu vrijednosti bi imali izbori u zemlji koja se već tri godine brani od agresije susjedne nuklearne sile? Kako da se organizuju izbori kada je petinu teritorije zaposjela okupatorska vojska i kada cijelu zemlju svakodnevno bombarduju? Nazvati predsjednika takve zemlje diktatorom zahtijeva veliku dozu cinizma“, poručio je češki predsjednik na mreži X.
Češki premijer Petr Fijala, koji je danas učestovao preko video poziva u drugom sastanku evropskih lidera koji je povodom Ukrajine i nastojanja američkog predsjednika Trampa da počnu mirovni pregovori organizovao francuski predsjednik Emanuel Makron, izjavio je poslije sastanka da Tramp svakako nije u pravu.
„Sa time se ne možemo složiti. Tu Donald Tramp nije u pravu“, kazao je Fijala povodom Trampove izjave da je predsjednik Zelenski diktator i da je za agresiju Rusije na Ukrajinu kriv zvanični Kijev, te da nije ni trebalo da počinje rat nego je za tri godine mogao da ga prekine.
„Nemojmo dozvoliti da nas isprovociraju pojedine izjave na društvenim mrežama. Cilj svih zapadnih država bi trebalo da bude trajni, održiv i pravedan mir u Ukrajini“ rekao je Fijala češkom javnom tv servisu ČT.
Češki premijer rekao je da i ove posljednje izjave američkog predsjednika potvrđuju da Evropa mora da ojača svoju poziciju.
„Svi se slažemo da Evropa treba da bude jača. Treba da stavimo na sto pare i oružje i onda će nas svijet uzimati ozbiljno. Evropa je to dugo zanemarivala a sada je vrijeme da se to promijeni“, kazao je Fijala.
Lider najjače češke opozicione stranke ANO, bivši premijer milijarder Andrej Babiš, smatra da je američki predsjednik Donald Tramp u pravu kada kaže da ratu u Ukrajini ne bi izbio da je on bio predsjednik SAD i da je Ukrajina mogla da prekine rat.
„Tramp je u prvom mandatu imao velike uspjehe, nigdje nije bilo sukoba, nije bio rat, riješio je i Bliski istok. I ja mu vjerujem kada kaže da ne bi bilo agresije Putina na Ukrajinu i da rat ne bi izbio. Da je Tramp bio predsjednik spriječio bi rat i riješiće to sada“, izjavio je Babiš češkom tabloidu Blesk.
Andrej Babiš koji je kao bivši premijer pokušavao, po vlastitom priznanju, da vodi državu kao firmu dopustio je da Tramp možda priča neke stvari tek onako da ojača polaznu poziciju za pregovore ali to po Babišovoj ocjeni spada u Trampov stil da je trgovac i vodi biznis, vlada dekretima i da je zbog toga Evropa u šoku.
„Tramp ima jedine saveznike u Evropi a to su Patrioti za Evropu. Viktor Orban i ja smo osnovali treću najveću frakciju u Evropskom parlamentu i uvijek smo bili uz Trampa“, kazao je Babiš.
Američki predsjednik Donald Tramp nazvao je ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog „diktatorom“, produbljujući lični jaz koji bi mogao da ima posljedice po pokušaje da se okonča sukob koji je počeo ruskom invazijom prije tri godine.
Sjedinjene Države su obezbijedile finansijska sredstva i oružje Ukrajini, ali u nagloj promjeni politike od dolaska na vlast, Tramp je započeo pregovore sa Moskvom.
„Diktatoru bez izbora, Zelenskom je bolje da brzo djeluje ili će ostati bez zemlje“, napisao je za Tramp na svojoj platformi Truth Social za ukrajinskog lidera, kome je prošle godine istekao petogodišnji mandat.
Tramp je Zelenskog nazvao „umjereno uspješnim komičarem“ koji je „nagovorio Sjedinjene Američke Države da potroše 350 milijardi dolara, da uđu u rat u kome ne mogu da dobiju dobiti, koji nikada nije morao da počne, ali rat koji on, bez SAD i ‘TRAMPA’, nikada neće moći da riješi“.
Ukrajinski zakon ne zahtijeva izbore tokom rata.
Tramp je u utorak održao konferenciju za štampu na kojoj je kritikovao Zelenskog, ponovio nekoliko stvari o sukobu iz narativa koji je do sada koristio Kremlj, i pozvao na prekid rata.
Zelenski je zauzvrat optužio Trampa da je podlegao ruskim „dezinformacijama“, uključujući to da je američki predsjednik okrivio Kijev da je „započeo“ rat i ponavljajući pitanja Kremlja o legitimnosti šefa ukrajinske države.
„On odbija da održi izbore, ima veoma nizak rejting u ukrajinskim anketama i jedino u čemu je bio dobar je da je vrtio (Džoa) Bajdena ’oko malog prsta‘“, rekao je Tramp u objavi na Truth social.
„U međuvremenu, mi uspješno pregovaramo o okončanju rata sa Rusijom, nešto što svi priznaju da samo ’TRAMP‘ i Trampova administracija to mogu da urade“, napisao je Tramp u objavi. „Diktatoru bez izbora je bolje da reaguje brzo, ili će ostati bez zemlje“.
Zelenski je izabran 2019. na petogodišnji mandat, ali je ostao na čelu države jer je uvedeno vanredno stanje poslije početka ruske invazije.
Njegova popularnost je opadala, ali procenat Ukrajinaca koji mu vjeruju nikada nije pao ispod 50 odsto od početka sukoba, prema kijevskom Međunarodnom institutu za sociologiju
Trampova poruka Zelenskom uslijedila je nakon što je ukrajinski lider ove nedelje izrazio bes zbog isključenja Ukrajine iz diplomatskih razgovora SAD i Rusije na visokom nivou u Saudijskoj Arabiji – gdje su dvije zemlje poslije više od četiri sata razgovora rekle da su se dogovorile da se uskoro ponovo sastanu o tome kako da okončaju rat.
Ranije je Tramp ismijavao primjedbe Zelenskog da nije pozvan na pregovore u Rijadu koje su predvodili američki državni sekretar Marko Rubio i ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
„Danas sam čuo: ’Pa, nismo bili pozvani.‘ Pa, vi ste tamo već tri godine“, rekao je Tramp o ukrajinskim liderima, koje je optužio da su započeli rat – iako je Rusija napala Ukrajinu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u srijedu da je zadovoljan ishodom pregovora u Rijadu sa SAD, ali je rekao da njegova zemlja treba da izgradi povjerenje sa Vašingtonom prije nego što se rat može riješiti.
Putin je razgovore ocijenio „visoko“, izjavivši da su oni „prvi korak“ u poboljšanju spornih odnosa između Moskve i Vašingtona.
Ali dodao je da je „nemoguće je riješiti mnoga pitanja, uključujući ukrajinsku krizu, bez povećanja nivoa povjerenja između Rusije i Sjedinjenih Država“.
Putin je u televizijskim izjavama rekao da bi volio da održi samit sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, „ali on mora biti spreman tako da donese rezultate“.
