U Francuskoj će danas biti obilježen državni praznik, Dan pada Bastilje, tradicionalnom vojnom paradom u čuvenoj aveniji Jelisejskih polja u Parizu, prenijeli su tamošnji mediji i dodali da će parada biti održana u svjetlu pojačanih mjera bezbjednosti zbog nestabilnosti u svijetu.
Praznik ove godine će istaći stratešku solidarnost Francuske sa njenim međunarodnim partnerima. Ove godine je Indonezija zemlja gost parade, prenio je list Parizijen.
Povodom 75. godišnjice uspostavljanja francusko-indonežanskih diplomatskih odnosa, impresivan odred indonežanskih oružanih snaga otvoriće paradu na u aveniji Jelisejskih polja.
„Taj simbolični gest ilustruje vitalnost strateškog partnerstva u Indo-Pacifiku, zasnovanog na zajedničkoj posvećenosti multilateralizmu i međunarodnom pravu“, ocijenio je francuski list.
Ministar unutrašnjih poslova Bruno Retajo rekao je da će biti raspoređeno 65.000 pripadnika snaga bezbjednosti širom Francuske, a u samom Parizu oko 11.500, prenio je list Mond.
Pariska policijska prefektura očekuje u Parizu oko 60.000 građana za vrijeme vojne parade, dok će uveče od 21.00 biti održani koncerti, a oko ponoći će biti organizovan i vatromet kod Ajfelove kule, kao i u mnogim gradovima Francuske.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je sinoć da „sloboda nikada nije bila toliko ugrožena“ od kraja Drugog svjetskog rata 1945. godine kao što je sada i „nikada mir na evropskom kontinentu nije u tolikoj mjeri zavisio od trenutnih odluka“.
„Živimo u trenutku previranja. Odavno smo shvatili njegovu neizbježnost“, rekao je Makron u svom tradicionalnom obraćanju oružanim snagama uoči Dana pada Bastilje.
„Nikada ranije mir na našem kontinentu nije toliko zavisio od naših trenutnih odluka“, dodao je Makron navodeći posebno „imperijalizam i sile aneksije“ poput Rusije, koja je pokrenula rat protiv Ukrajine u februaru 2022. godine.
Praznik se slavi se u znak sjećanja na rušenje Bastilje, zloglasne pariske tvrđave – zatvora, 14. jula 1789. To je bio jedan od ključnih trenutaka Francuske revolucije.
Pad Bastilje predstavlja simbol jedinstva nacije i kraja apsolutističke monarhije. Poslije toga, 26. avgusta 1789, usvojena je Deklaracija o ljudskim i građanskim pravima. Tom deklaracijom su kasnije utemeljene francuske nacionalne vrijednosti – sloboda, jednakost i bratstvo (Liberte, Egalite, Fraternite).
