Dvojeparlamentarna inicijativa, koju su pokrenuli republikanski senator Lindzi Grejem i demokrata Ričard Blumental, predviđa uvođenje širokih sankcija ruskim kompanijama, kao i ekstremno visokih carina na ruski izvoz nafte i gasa. Cilj je da se finansijski oslabi ruska ratna mašinerija, naročito kroz ograničavanje prihoda koje Moskva ostvaruje trgovinom sa zemljama poput Kine i Indije.
Tramp je do sada pokazivao ambivalentan odnos prema sankcijama. Iako je u prošlosti dozvolio isporuke oružja Ukrajini i povremeno kritikovao Vladimira Putina, takođe je javno tražio veću fleksibilnost u američkoj spoljnoj politici. Njegova aktuelna pozicija, kako navode izvori iz Republikanske stranke, zavisiće od toga da li će dobiti dodatna ovlašćenja da samostalno odlučuje o suspenziji sankcija kada to bude smatrao opravdanim. Upravo to pitanje unosi nesigurnost u cijeli proces.
Za Ukrajinu, ali i za evropske saveznike koji zavise od američke političke i vojne podrške, mogućnost da Tramp podrži paket sankcija predstavlja iznenadnu, ali važnu šansu. Predsjednik Volodimir Zelenski više puta je apelovao da se međunarodna zajednica snažnije angažuje u cilju obustave agresije, dok članice Evropske unije pažljivo prate svaki signal iz Vašingtona, pokušavajući da pronađu balans između strateških ciljeva i realne političke dinamike u Sjedinjenim Državama.
Konačan tekst zakona još nije usaglašen, a očekuje se da će o njemu američki Kongres glasati do ljetnje pauze. U međuvremenu, politički posmatrači ističu da sve zavisi od toga da li će Tramp pristati na kompromis koji neće oslabiti osnovnu svrhu sankcija, a opet mu omogućiti dovoljnu dozu kontrole da zadrži politički uticaj.
Za one koji se nadaju promjeni odnosa snaga u ratu u Ukrajini, ovaj trenutak može predstavljati ključnu prekretnicu. No iskustvo prethodnih godina podsjeća da u američkoj politici ništa nije konačno dok ne postane zakon.
