Donald Tramp je izjavio da vjeruje da će SAD preuzeti kontrolu nad Grenlandom, nakon što su se pojavili detalji o „užasnom“ telefonskom razgovoru u kojem je uputio ekonomske prijetnje Danskoj, koja je jasno stavila do znanja da teritorija nije na prodaju.
Govoreći u avionu Air Force One u subotu, Trump je rekao: „mislim da ćemo ga dobiti“, tvrdeći da 57.000 stanovnika Arktičkog ostrva „želi da bude s nama“, prenosi Gardijan.
„Zaista vjerujem da ćemo dobiti Grenland, jer to zaista ima veze sa slobodom u svijetu. To nema nikakve veze sa Sjedinjenim Državama, osim što smo mi ti koji možemo obezbijediti slobodu“, rekao je.
Od kad je ponovo izabran za američkog predsjednika, Tramp je više puta ponovio interesovanje za ovo arktičko ostrvo, koje je pod kontrolom Danske, ali uživa visok stepen autonomije.
Njegove najnovije izjave dolaze nakon „užasnog“ telefonskog razgovora sa danskom premijerkom Mete Frederiksen, u kojem je Tramp navodno bio agresivan i konfrontirajući u pokušaju da preuzme ostrvo. Pet sadašnjih i bivših visokih evropskih zvaničnika izjavilo je za Fajnenšel tajms da je razgovor prošao veoma loše. „Bilo je užasno“, rekao je jedan od izvora. „Bilo je kao hladan tuš“, izjavio je drugi za novine.
„Ranije je bilo teško shvatiti ga ozbiljno, ali sada mislim da je ozbiljno i potencijalno veoma opasno“, dodao je.
Tramp je navodno prijetio Danskoj, NATO savezniku, ciljanim carinama, odnosno porezima na danski izvoz u SAD.
Kancelarija danske premijerke izjavila je da „ne priznaje interpretaciju razgovora koju daju anonimni izvori“.
Grenlandski premijer Mute Egede, koji želi nezavisnost od Danske, izjavio je da teritorija nije na prodaju, ali je otvorena za bliže odnose sa SAD-om u oblastima poput rudarstva.
Predsjednik odbora za odbranu danskog parlamenta, konzervativni poslanik Rasmus Jarlov, napisao je u subotu na platformi X da Danska nikada neće predati 57.000 svojih građana da postanu Amerikanci protiv njihove volje.
„Razumijemo da su SAD moćna zemlja. Mi to nismo. Na SAD-u je da odluči koliko će daleko ići. Ali šta god da se desi, mi ćemo i dalje reći ne“, poručio je.
Grenland, koji se nalazi na strateški važnoj poziciji između SAD-a i Evrope, mogao bi da postane geopolitičko bojno polje kako se klimatska kriza pogoršava.
Brzo topljenje ogromnih ledenih ploča i glečera na ostrvu povećalo je interesovanje za eksploataciju nafte (iako je Grenland 2021. prestao sa izdavanjem dozvola za istraživanje) i rudarenje ključnih minerala, uključujući bakar, litijum, kobalt i nikl.
Topljenje arktičkog leda takođe otvara nove brodske rute, nudeći alternativu Sueckom kanalu, dok Panamski kanal bilježi smanjen promet zbog ozbiljne suše.
Od Hladnog rata, Grenland je dom američke vojne baze i sistema ranog upozoravanja na balističke projektile.
