Prva mandat Donalda Trampa u Bijeloj kući zatekao je korporativnu Ameriku nespremnu. Ovoga puta, industrije koje će njegova administracija uskoro nadgledati preplavile su njegov inauguracioni odbor rekordnim donacijama – i pritom osigurale da i izabrani predsjednik i javnost primijete njihovu darežljivost.
Kompanije ne samo da daju mnogo veće iznose nego što je to bio slučaj za Trampovu prvu inauguraciju, kada nisu bile sigurne kako da se nose sa njegovom nepredvidivošću, već to čine na daleko vidljiviji način, najavljujući donacije mjesecima prije nego što su dužni da ih prijave federalnim regulatorima.
“Stigma doniranja Trampu, koja je donekle postojala prije osam godina, više ne postoji. Ko zna šta će se dogoditi za dva mjeseca? Ali trenutno, korporativna Amerika čvrsto stoji uz Trampa”, kaže Brajan Balard , dugogodišnji prikupljač sredstava za Trampa.
Ovo je veliki zaokret u odnosu na prije samo četiri godine, kada su mnoge kompanije javno prekidale veze sa Trampom zbog njegove uloge u napadu na Kapitol 6. januara 2021. Njegove kasnije osuđujuće presude, obećanja da će pomilovati ljude iz rulje koja je napala Kapitol ili tražiti osvetu protiv onih koji su ga procesuirali, nisu oslabili korporativnu želju da zadobiju Trampovu naklonost.
Sada, između Trampovog inauguracionog odbora, savezničkog super PAC-a i grupe 501(c)4 osnovane sa ciljem političke podrške novoj administraciji, koja nije obavezna da otkrije svoje donatore, Trampovi saveznici bi mogli da prikupe čak 250 miliona dolara, prema Balardovim procjenama.
Veliki dio tog novca dolazi od najvećih imena u tehnološkoj, automobilskoj, bankarskoj, zdravstvenoj i naftnoj industriji. Pet najvećih tehnoloških kompanija svaka je donirala najmanje milion dolara. Isto su učinili izvršni direktori Ubera i OpenAI-a. Automobilski giganti Toyota, Ford i General Motors dali su po milion dolara, kao i farmaceutski gigant Pfizer, telemedicinska kompanija Hims & Hers i poreski servis Intuit. Aplikacija za trgovanje dionicama Robinhood donirala je 2 miliona dolara.
Koliko kompanije žele da njihove donacije budu poznate vidi se i po tome što su njihovi portparoli brzo potvrdili vijesti za Politico, dok su predstavnici Chevrona i Bank of America rekli da su i oni donirali, ali nisu željeli da otkriju iznose.
Mnoge od ovih kompanija su davale priloge ranijim inauguracionim odborima, ali ove godine čekovi su znatno veći. Na primjer, Microsoft je donirao milion dolara, što je dvostruko više od iznosa za 2017. i 2021. godinu. Google je za Trampovu prvu inauguraciju i inauguraciju predsjednika Džoa Bajdena donirao po 285.000 dolara, dok je sada taj iznos više nego utrostručen na milion dolara.
“Svi bi da celivaju prsten i zadoju naklonost nove administracije. Nadamo se da će ova nova administracija biti više prijateljski nastrojena od prethodne”, rekao je jedan lobista iz oblasti zdravstvene zaštite, koji je tražio da ostane anoniman.
Trampov tranzicioni i inauguracioni odbor nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.
Korporativni novac koji preplavljuje podršku Trampovoj inauguraciji posebno je značajan s obzirom na to da su mnoge od tih velikih kompanija ili pauzirale svoje političke doprinose ili obećale da će preispitati buduće priloge članovima Kongresa koji su, na Trampov podsticaj, glasali protiv potvrđivanja rezultata izbora 2020. godine.
Međutim, te donacije možda su premale i stižu prekasno za neke iz Trampovog kruga.
“Jedno od pitanja koje će [dolazeća administracija] postaviti kada kompanije zatraže sastanak s nekom od agencija je: ‘Kakva je bila vaša pozicija prema članovima koji nisu glasali za potvrđivanje izbora 2020?’. Ako je vaš odgovor: ‘Pa, obustavili smo sredstva’, oni će reći: ‘Pa, nismo zainteresovani za sastanak s vama’”, rekao je jedan lobista Republikanske stranke govoreći o predstojećoj administraciji.
“Osoblje koje će činiti drugu Trampovu administraciju su drugačiji tipovi ljudi i oni svoju pobjedu ni na koji način ne duguju korporativnoj Americi ili ljudima koji su tradicionalno pomagali u izboru predsjednika”, tvrdi on.
Vladini nadzornici i veterani prošlih inauguracionih odbora sumnjaju da će Trampov tim uspjeti da potroši stotine miliona dolara koje su prikupljene. To je zato što američki građani snose veliki dio troškova za inauguraciju predsjednika, dok mnoge svečanosti i drugi događaji u vezi s inauguracijom sponzorišu korporacije zasebno.
“Veliki dio resursa za inauguraciju dolazi iz javnih sredstava,” objasnio je član Bajdenovog predsjedničkog inauguracionog odbora, koji nije ovlašćen da govori zvanično, navodeći kao primjere troškove za bezbjednost, federalne objekte i zemljište koje se koristi za ceremoniju.
“Dakle, ako ljudi misle da će milion dolara Marka Zakerberga ići na nešto poput ceremonije polaganja zakletve, to jednostavno nije tačno”, precizirao je on.
Inauguracioni odbor je zakonski obavezan da otkrije imena svojih donatora 90 dana nakon stupanja na dužnost. Međutim, nije u obavezi da javnosti otkrije kako je potrošen novac niti gdje su usmjerena eventualna preostala sredstva.
“Hoće li taj novac ići Trampovim kompanijama? Njegovom Super PAC-u? Ne znamo, a Tramp to nikada ne mora da nam kaže”, napominje Krejg Holman, šef odjeljenja za vladine poslove u nadzornoj grupi Public Citizen.
Jedan od prikupljača sredstava za Trampov predsjednički inauguracioni odbor rekao je da će višak vjerovatno biti usmjeren ka Trampovoj predsjedničkoj biblioteci.
Čak i ova ograničena transparentnost o prikupljanju sredstava za inauguraciju mnogo je veća od one koju će javnost vjerovatno dobiti kad je u pitanju Trampov tranzicioni tim – prvi u modernoj istoriji koji je odbio javno finansiranje i prateće restrikcije i zahtjeve za transparentnost. Iako je Trampov tranzicioni tim krajem novembra obećao da će otkriti svoje privatne donatore, to još nije učinio, a ne postoji pravni mehanizam koji bi ih mogao natjerati na to.
Inauguracioni odbor je obavezan da Federalnoj izbornoj komisiji prijavi imena svih donatora koji su dali više od 200 dolara. Međutim, ne postoji gornji limit za iznose doprinosa niti ograničenje za donacije od strane nepoznatih političkih grupa, vladinih ugovarača, kompanija pod federalnom istragom ili pojedinaca koji traže uloge u novoj administraciji.
“Prikupljanje sredstava za inauguraciju je prilika, bez obzira na to ko je na vlasti, za donatore s dubokim džepovima da kupe uticaj kod predsjednika”, rekla je kongresmenka Meri Skenlon, koja je ove sedmice ponovo predstavila zakon za zatvaranje etičkih rupa i sprečavanje sukoba interesa u prikupljanju sredstava za inauguraciju.
“Na neki način, to je još toksičnije od običnih političkih donacija, jer već znate ko je pobijedio, pa specifično donirate kako biste se umilili nekome za koga znate da će biti na vlasti – to je samo prilika za korupciju”, smatra ona.
Neki prethodni predsjednici odlučili su da sami uvedu ograničenja. Bajdenov predsjednički inauguracioni odbor, na primjer, odbijao je donacije od registrovanih lobista i naftne industrije, te je postavio gornju granicu od milion dolara po prilogu. Bivši predsjednik Barak Obama otišao je dalje 2009. godine, zabranivši sve korporativne donacije za svoju inauguraciju.
Tramp nije najavio nikakva takva ograničenja.
Grupa demokrata iz Predstavničkog doma i Senata ove sedmice uputila je pismo Trampovom inauguracionom odboru, zahtijevajući informacije o tome kako provjeravaju svoje donatore kako bi izbjegli kršenje zabrane doprinosa stranih državljana. Zakonodavci su istakli da postoji razlog za zabrinutost, s obzirom na to da je Trampov inauguracioni odbor 2021. godine primio skoro milion dolara od pakistanskog investitora koji je takođe lobirao u Trampovoj Bijeloj kući u ime Katara, a kasnije je optužen za utaju poreza, kršenje zakona o finansiranju kampanja i da se nije prijavio kao strani agent.
Međutim, nakon što su izgubili većinu u Senatu, zakonodavci će imati malo prostora za djelovanje ako njihovo pismo ostane bez odgovora.
Kongresmenka Skenlon takođe se ne nada mnogo da će njen zakon, koji bi ograničio donacije inauguracionim odborima na 50.000 dolara, zabraniti doprinose od Super PAC-ova i korporacija, te zahtijevao detaljan pregled načina na koji se novac troši, napredovati pod dolazećom republikanskom kontrolom Kongresa. Ipak, ona se nada da će ponovno uvođenje zakona skrenuti pažnju javnosti na ovaj problem.
“Nastavićemo da se zalažemo za transparentnost i da pokušavamo da osiguramo da ljudi znaju ko tačno pokušava da utiče na vladu”, rekla je Skenlon.
