Slovačka vlada pada nakon što joj je izglasano nepovjerenje

Slovačka vlada pada nakon što joj je izglasano nepovjerenje

Slovačka koaliciona vlada pala je u četvrtak nakon što je izgubila glasanje o povjerenju u parlamentu koje je raspisala opozicija posle višemjesečne političke krize, u razvoju događaja koji bi mogao da dovede do prevrijemenih izbora.

U parlamentu zemlje sa 150 mjesta, 78 poslanika, dva više od 76 potrebnih, glasalo je za smjenu trostranačke manjinske vlade premijera Eduarda Hegera.

Do pada vlade došlo je nakon što su tri koaliciona poslanika glasala protiv vlade.

Liberalna stranka Sloboda i solidarnost, koja je tražila glasanje, povukla se iz koalicione vlade u septembru. Šef Slobode i solidarnosti Ričard Sulik optužio je vladu za nesposobnost i gubitak borbe protiv korupcije.

„Konačno“, prokomentarisao je Sulik kolaps vlade.

Predsjednica Zuzana Caputova moraće da imenuje novog premijera. Nekoliko opozicionih i koalicionih stranaka nagovestilo je da bi više voleli prevremene izbore. Za održavanje ovakvih izbora bila bi potrebna dvotrećinska parlamentarna većina.

Caputova bi mogla da zatraži od Hegerove vlade da ostane na funkciji sa smanjenim ovlašćenjima sve dok ne dođe do prevremenog glasanja.

Opozicija bi imala dobre šanse da dobije takav prevremeni izbor, pokazuju nedavne ankete.

„To je najbolji mogući božićni poklon za narod Slovačke“, rekao je bivši premijer Peter Pelegrini, koji je na čelu levičarske opozicione partije Glas — Socijaldemokratija, o rezultatu glasanja.

Sledeći redovno zakazani parlamentarni izbori u Slovačkoj su tek u februaru 2024.

Glasanje je bilo najnoviji korak u dugotrajnoj političkoj krizi u Slovačkoj.

Sloboda i solidarnost saopštila je pre odlaska iz vlade da ne želi da ostane zbog neslaganja sa ministrom finansija Igorom Matovićem, populističkim liderom čija je partija Obični ljudi pobedila na parlamentarnim izborima 2020.

Sulik se sukobio sa Matovićem oko brojnih pitanja, uključujući kako da se uhvati u koštac sa rastućom inflacijom izazvanom visokim cenama energije usred ruske invazije na Ukrajinu. Takođe se nisu složili oko toga kako da reaguju na pandemiju korona virusa.

Sloboda i solidarnost dali su premijeru Hegeru rok do kraja avgusta da izvrši rekonstrukciju vlade i vlada bez Matovića, rekavši da će u suprotnom njena četiri ministra podneti ostavke.

Matovićeva stranka Obični ljudi prvobitno je odbila tu opciju. U pokušaju da spase vladu u poslednjem trenutku, Matović je u četvrtak ponudio ostavku, ali je bilo prekasno.

„Nemamo povjerenja u ovu vladu“, navodi se u saopštenju Slobode i solidarnosti.

Nakon što je pre dve godine pobedio na izborima na listi za borbu protiv korupcije, Matović je postigao dogovor da vlada sa Slobodom i solidarnostom, konzervativnom strankom Za ljude, i Mi smo porodica, populističkom desničarskom grupom koja je u savezu sa francuskom krajnjom desnicom Partija nacionalnog skupa.

Vlada je borbu protiv korupcije učinila ključnim političkim pitanjem. Od kada je preuzeo vlast nakon opštih izbora 2020. godine, određeni broj visokih zvaničnika, policajaca, sudija, tužilaca, političara i poslovnih ljudi optužen je za korupciju i druga krivična dela.

Ali usred pandemije koronavirusa prošle godine, vlada je pala jer je Matović bio primoran da podnese ostavku na mesto premijera nakon što je orkestrirao tajni dogovor o nabavci 2 miliona doza ruske vakcine Sputnjik V uprkos neslaganju među njegovim koalicionim partnerima.

Iste četiri stranke formirale su novu vladu pod Hegerom, koji je blizak Matovićev saveznik i zamenik šefa njegove stranke Obični ljudi.

Sadašnja slovačka vlada donirala je oružje ukrajinskim oružanim snagama dok je otvarala svoju granicu za izbeglice koje beže od rata sa Rusijom.

Neki aktuelni opozicioni lideri protive se vojnoj podršci Ukrajini i sankcijama Evropske unije Rusiji.