SAD: Vrhovni sud odbacio zahtjev vlade da se nastave brza deportovanja po ratnom zakonu iz 18. vijeka

SAD: Vrhovni sud odbacio zahtjev vlade da se nastave brza deportovanja po ratnom zakonu iz 18. vijeka

Vrhovni sud Sjedinjenih Amerkičkih Država odbacio je zahtjev administracije republikanskog predsjednika države Donalda Trampa da joj se dozvoli da brzo nastavi deportovanje Venecuelanaca – u skladu sa jednim ratnim zakonom, donijetim u 18. vijeku.

Od devet sudija, sedam je glasalo za odbacivanje zahtjeva, a postupak pred Vrhovnim sudom je vođen po hitnom zahtjevu advokata grupe muškaraca iz Venecuele koji su optuženi da su članovi bande, što ih, prema tvrdnji Trampove administracije, kvalifikuje za hitno odstranjivanje iz SAD na osnovu Zakona o stranim neprijateljima iz 1798. godine.

Sudije koje su podržale zahtjev Trampove administracije su konzervativci Semjuel Alito i Klarens Tomas.

Vrhovni sud je odranije privremeno obustavio deportacije iz pritvorske jedinice u sjevernom Teksasu i ta naredba je izdata prošlog mjeseca – usred noći.

Slučaj Venecuelanaca je tek jedan od nekoliko koji su završili na sudovima, nakon što je Tramp u martu proglasio narkokartel Tren de Aragva za stranu terorističku organizaciju i shodno tome zatražio da se njeni članovi protjeruju iz SAD na osnovu zakona iz 1798. godine.

Vrhovni sud se koncentrisao na pravo ljudi da ospore svoje protjerivanje, a nije se bavio time da li je Trampovo pozivanje na zakon iz 18. vijeka prikladno ili nije. Takođe je jasno stavio do znanja da ne osporava vladi druge načine da deportuje.

Najmanje tri federalne sudije utvrdile su da je Tramp neosnovano posezao za tim zakonom kako bi ubrzao deportacije ljudi koje je njegova administracija označila za članove venecuelanske bande Tren de Aragva. Jedan sudija iz Pensilvanije je, pak, odobrio primjenu tog zakona na ovakve slučajeve.

Raznolik pristup federalnih sudija proističe iz jedne druge odluke Vrhovnog suda, prema kojoj pritvorenici koji žele da ospore svoje deportacije moraju to da učine sa mjesta na kojem su pritvoreni, i da im se mora omogućiti „razumno vrijeme“ da podnesu prigovor.

Međutim, Vrhovni sud nije precizirao to „razumno vrijeme“, a odbacio je korišćenje roka od 12 sati na kojem je insistirala američka vlada.