Rusija je tokom noći sa srijede na četvrtak zasula Kijev raketama i dronovima, usmrtivši najmanje 12 ljudi u najvećem napadu na ukrajinsku prijestonicu ove godine, što je izazvalo rijetku kritiku Donalda Trampa, koji je poručio ruskom lideru: “Vladimire, PRESTANI!”
Napad se, kako ističe agencija Rojters, dogodio u ključnom trenutku rata u Ukrajini dok Kijev i Moskva pokušavaju da pokažu Trampu da napreduju ka njegovom cilju brzom mirovnom sporazumu.
U napadu, za koji je američki predsjednik rekao da je “nepotreban” i da dolazi “u veoma lošem trenutku” dok se zalaže za mir, povrijeđeno je najmanje 90 ljudi, uništene su zgrade i izbilo je na desetine požara, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
Spasilački timovi su radili na 13 lokacija u Kijevu, uz pomoć alpinističkih stručnjaka i pasa tragača, saopštila je služba za vanredne situacije. “Ispod ruševina se čuju mobilni telefoni kako zvone. Potraga će se nastaviti dok ne bude potpuno jasno da su svi pronađeni”, navedeno je u saopštenju.
“Nisam zadovoljan ruskim napadima na KIJEV. Nijesu potrebni i dolaze u veoma lošem trenutku. Vladimire, PRESTANI! Umire 5000 vojnika nedjeljno. Hajde da ZAVRŠIMO mirovni sporazum!”, napisao je Tramp na mreži Truth Social.
Bijela kuća je zaprijetila da će odustati od svojih napora ako uskoro ne dođe do napretka. Tramp je u srijedu oštro kritikovao Vladimira Zelenskog zbog izjave u kojoj je ukrajinski predsjednik ponovio da Kijev neće priznati rusku okupaciju Krima.
Tramp je, kako prenosi Rojters, u svojim izjavama o Putinu koristio primjetno blaži ton nego prema Zelenskom, kojeg je u jednom trenutku nazvao “diktatorom”. Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof danas bi trebalo da se sastane sa Putinom radi nastavka razgovora. Na tom sastanku SAD će zahtijevati da Rusija prihvati pravo Ukrajine da ima sopstvenu vojsku i odbrambenu industriju, objavila je juče Blumberg, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom.
Zelenski, koji je juče prekinuo posjetu Južnoj Africi nakon ruskog napada, izjavio je da ne vidi znake da Vašington vrši snažan pritisak na Rusiju.
U mirovnim pregovorima kojima posreduju SAD, Ukrajina je željela da pitanje kontrole nad Krimom ostane izvan diskusije, piše “Njujork tajms”. Ukrajina je, kako navodi američki list, tražila hitan prekid vatre, zamrzavanje sukoba duž postojeće linije fronta, kao i bezbjednosne garancije protiv ponovljenih napada, poput razmještanja evropskih mirovnih snaga ili eventualnog članstva u NATO-u.
Međutim, Trampova administracija je ove nedjelje odbacila takav pristup. Njen predlog je uključivao prihvatanje ruske vlasti nad Krimom i zabranu da Ukrajina pristupi NATO-u. U zamjenu, neprijateljstva bi bila obustavljena duž sadašnjih linija fronta.
U privatnim razgovorima, ukrajinski zvaničnici su pokazali spremnost da se borbe zaustave na liniji fronta. S obzirom na trenutni zamah Rusije na bojnom polju oni priznaju da bi takav ishod mogao da ide u korist Ukrajine, piše “Tajms”.
Mihailo Samus, direktor istraživačkog instituta New Geopolitics Research Network iz Kijeva, kazao je za da bi mirovni pregovori prije mogli da propadnu zbog pitanja priznanja Krima nego zbog primirja na liniji fronta. “Pitanje Krima je glavni razlog zbog kojeg će pregovori vjerovatno propasti”, rekao je on.
Među ukrajinskim zvaničnicima, pregovaranje o statusu Krima smatra se politički rizičnim.
U Kijevu zvaničnici podsjećaju da su prethodnici koji su 2010. potpisali produženje zakupa ruske pomorske baze na Krimu, prije aneksije 2014. godine i ruske invazije 2022, kasnije bili optuženi za izdaju.
Ukrajinci takođe ističu da bi priznanje ruske vlasti nad Krimom bilo kršenje principa poslijeratne Evrope, koji se protive promjeni granica silom.
“Nijedan ukrajinski predsjednik nikada neće imati ovlašćenje da prizna Krim kao dio Rusije, jer je on silom zauzet”, rekla je za “Njujork tajms” Oleksandra Matvijčuk, ukrajinska advokatkinja za ljudska prava i dobitnica Nobelove nagrade za mir 2022. godine.
Mada je Tramp izjavio da “niko” ne traži od Ukrajine da prizna Krim kao rusku teritoriju, nije jasno da li bi američki predlog podrazumijevao da Vašington prizna Krim kao takav – što bi predstavljalo zaokret u višegodišnjoj spoljnoj politici SAD, ističe agencija Asošiejtid pres.
Još 2017, tadašnji Trampov državni sekretar, Reks Tilerson, izjavio je na sastanku kojem je prisustvovao i ruski ministar spoljnih poslova: “Nikada nećemo prihvatiti rusku okupaciju i pokušaj aneksije Krima”. Godinu dana kasnije, njegov nasljednik Majk Pompeo ponovio je da SAD odbacuju pokušaj aneksije.
Zelenski je u srijedu u objavi na mreži X podsjetio na Pompeovu izjavu, dodavši: “Potpuno smo sigurni da će naši partneri, a posebno SAD, djelovati u skladu sa svojim čvrstim odlukama.”
Francusko ministarstvo spoljnih poslova odgovorilo je na Trampovu kritiku Zelenskog zbog njegovog stava o Krimu. “Načelo teritorijalnog integriteta Ukrajine nije nešto o čemu se može pregovarati”, rekao je portparol ministarstva Kristof Lemoan.
Turska je takođe bila odlučan protivnik priznanja ruskog suvereniteta na Krimu, izražavajući solidarnost sa tamošnjom tatarskom populacijom i zabrinutost zbog bezbjednosnih posljedica priznatog ruskog vojnog prisustva na poluostrvu.
