U Međunarodnoj školi Bogarts blizu Brisela učenici počinju dan tako što stavljaju svoje pametne telefone u ormarić. “Ako ih uhvatimo sa telefonom, oduzimamo ga i vraćamo na kraju dana”, kazao je za portal “Politiko” direktor škole, David Bogarts.
Stotine škola širom Brisela i južnog regiona Belgije, Valonije, spremaju se da slijede primjer ove ustanove. Tokom ljeta, nova vlada frankofonske zajednice najavila je planove za zabranu pametnih telefona u osnovnim školama i prve tri godine srednjih škola. Međutim “Politiko” ističe da mnoge mnoge škole ne čekaju da plan bude finalizovan već uvode sopstvene zabrane.
Ovaj trend ne uzima maha samo u Belgiji. Škole u Francuskoj testiraju zabranu mobilnih telefona za učenike do 15 godina u okviru “digitalne pauze” koja bi mogla biti uvedena na nacionalnom nivou od januara, ukoliko se pokaže uspješnom.
Holandija je već uvela zabranu na ove uređaje, a švedska vlada je ranije izjavila da razmatra zabranu pametnih telefona u osnovnim školama. Ministar obrazovanja u Irskoj prošle nedjelje je takođe izjavio da razmatraju ovu mjeru.
Zabrana pametnih telefona u učionicama djeluje kao jednostavno rješenje usred sve veće zabrinutosti da su ovi uređaji izvor ometanja i sajber nasilja.
Štetni uticaj pretjeranog izlaganja ekranima na mentalno zdravlje djece visoko je na političkoj agendi, ističe portal i podsjeća da je nedavno o tome govorila i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavljajući program za sljedeći mandat.
“Rane i tinejdžerske godine su ključne za razvoj mozga i ličnosti – a takođe su i periodi ranjivosti na štetne uticaje društvenih mreža i prekomjernog vremena provedenog ispred ekrana”, navela je Fon der Lajenova.
Škole su mjesta gdje razoran uticaj pretjerane upotrebe pametnih uređaja naročito dolazi do izražaja, a nastavnici i uprava škola tvrde da mnoge aplikacije imaju potencijal da ometaju učenike u učenju. Neke, poput TikToka i Snepčeta su veoma popularne među tinejdžerima.
Donijeće mir u škole. Neće biti sajber nasilja, nastavnici neće biti snimani, pažnja će biti bolje usmjerena
Relativno nova aplikacija je TenTen, koja se pretvara u “živi” voki-toki, omogućavajući učenicima da razgovaraju s prijateljima u drugom razredu.
Zbog ovih i sličnih aplikacija škole su primorane da razmišljaju o “načinima kako da izbjegnu zloupotrebe koje bi mogle ometati nastavu”, navela je Žeraldin Kamps, portparolka frankofonske školske federacije WBE.
Školska federacija sada je donijela jasan odgovor: potpuna zabrana pametnih telefona.
Neki stručnjaci tvrde da se zabrane uvode samo zato što raniji, manje drastični pokušaji regulisanja upotrebe pametnih telefona u učionicama nijesu dali rezultate.
“Sve škole su se bavile temom pametnih telefona i kako naučiti decu kako da se nose s tim. To je dio njihovog života i možda ima svoje mjesto u školi”, rekao je za “Politiko” Leven de Marez, profesor medija, tehnologije i inovacija na Univerzitetu u Gentu, koji takođe radi sa belgijskim istraživačkim centrom Imec.
Međutim, nastavnici su se mučili da sprovedu svoja pravila iz prostog razloga što je potreba učenika da koriste pametne telefone bila previše jaka.
Sa potpunom zabranom sada nema nejasnoća: “Donijeće mir u škole. Neće biti sajber nasilja, nastavnici neće biti snimani, pažnja će biti bolje usmjerena”, rekao je De Marez.
Međutim, on smatra da zabrana ima i svoje negativne strane jer ne uči djecu kako da koriste pametne telefone u ključnom uzrastu od 12 do 18 godina, kada se formira dio mozga koji upravlja koncentracijom i pažnjom.
Pojedini smatraju da aplikacije za pametne telefone mogu čak pomoći djeci da nauče kako da se na zdrav način ophode prema svojim uređajima.
“Postoje određene aplikacije unutar pametnog telefona koje omogućavaju da se provjeri koje se aplikacije intenzivno koriste ili koliko dugo ste onlajn”, kazao je je Majkl Volrejv, profesor komunikacionih studija na Univerzitetu u Antverpenu.
On smatra da u učionicama treba pokrenuti raspravu o tome kako tehnike društvenih medija mogu ljude držati prikovane za njihove telefone.
U mnogim školama učenici već koriste laptope tokom nastave, što bi moglo pomoći djeci da se snađu u digitalnom svijetu bez dugotrajnog izlaganja pametnim telefonima.
“Da li im je potreban telefon ako imaju računar? Pa, uopšte ne”, rekao je Bogarts.
Prema smjernicama koje su objavile zdravstvene vlasti u Švedskoj, djeca mlađa od dvije godine ne bi trebalo da budu izložena ekranima, dok tinejdžeri ne bi trebalo da provode više od tri sata dnevno pred ekranom.
Roditeljima i starateljima se savjetuju da razmisle o tome kako koriste ekrane u prisustvu svoje djece i da im objasne šta rade na svojim telefonima kada ih koriste u njihovom prisustvu.
Smjernice, objavljene juče, predstavljaju prvi put da je Švedski institut za javno zdravlje, propisao kako roditelji treba da regulišu vrijeme koje djeca provode pred ekranom, prenosi britanski “Gardijan”.
Upotreba ekrana među decom uzrasta od dvije do pet godina treba da bude ograničena na najviše jedan sat, dok djeca uzrasta od šest do 12 godina ne bi trebalo da koriste ekrane duže od dva sata dnevno. Kod tinejdžera od 13 do 18 godina, granica je postavljena na tri sata.
Ovo je značajno smanjenje u odnosu na dosadašnje preporuke za švedsku djecu i mlade – četiri sata dnevno za djecu od devet do 12 godina i više od sedam sati dnevno za tinejdžere od 17 i 18 godina – ne uključujući školski rad.
“Predugo smo dozvolili ekranima i aplikacijama da nam kradu vrijeme i pažnju na račun onoga za šta znamo da je potrebno da bismo se osjećali dobro. Znamo da upotreba digitalnih medija može imati negativne efekte na zdravlje, uključujući lošiji san i simptome depresije”, rekao je ministar za socijalna pitanja, Jakob Forsmed.
“Sada, sa ovim preporukama koje su prilagođene uzrastu, postoji važna podrška za djecu, mlade, roditelje i druge staratelje, za zdraviju, svjesniju i odgovorniju upotrebu ekrana i digitalnih medija”.
Institut takođe preporučuje da djeca ne koriste ekrane prije spavanja i da ekrani ne budu dozvoljeni u spavaćim sobama tokom noći. “Zdravlje djece plaća cijenu za profit tehnoloških kompanija”, kazao je Forsmed.
Smernice uključuju motivaciju i savjete o tome kako razmišljati o ovom pitanju. Forsmed je rekao da sada postoje “konkretne i jasne preporuke” koje olakšavaju razgovore o vremenu provedenom na internetu, o tome šta se dešava na mreži i čemu djeca mogu biti izložena. “To su važni i potrebni razgovori”, dodao je.
Helena Frilingsdorf, istraživač u agenciji za javno zdravlje, rekla je da roditelji “moraju biti uzor svojoj deci kada je u pitanju upotreba ekrana”.
Ranije ove godine, tromjesečna naučna studija u Francuskoj, koju je naručio francuski predsjednik Emanuel Makron, pokazala je da djeca mlađa od tri godine ne bi trebalo da budu izložena ekranima, uključujući televiziju, i da nijedno dijete ne bi trebalo da ima telefon prije navršene 11. godine.
