Liderka ultradesnice Marin le Pen je vjerovala da će poštovanje cijenjenih francuskih institucija otvoriti njen put ka predsjedništvu, računajući na to da će takav pristup učiniti njenu nekada marginalnu stranku prihvatljivijom za tradicionalne birače.
Ovu taktiku pokrenula je nakon ubjedljivog poraza na predsjedničkim izborima 2017. od Emanuela Makrona, i ona je uspješno funkcionisala sve do juče, kada ju je sud u Parizu osudio za pronevjeru i zabranio joj kandidaturu na predsjedničkim izborima 2027. godine, za koje su mnogi vjerovali da bi mogla da ih dobije.
Le Pen (56), proglašena je krivom za zloupotrebu sredstava Evropske unije i dobila je petogodišnju zabranu kandidovanja za javnu funkciju, koja odmah stupa na snagu i važi čak i tokom žalbenog postupka.
Ako ne uspije da preinači presudu prije izbora 2027. godine, njena stranka Nacionalno okupljanje (RN) moraće da pronađe novog kandidata, a najvjerovatniji izbor je 29-godišnji predsjednik stranke Žordan Bardela.
“Danas nije samo Marin le Pen nepravedno osuđena”, napisao je Bardela na mreži Iks. “Izvršava se smrtna kazna nad francuskom demokratijom”, dodao je, u tonu koji su ponovili njeni politički saveznici u zemlji i inostranstvu.
Agencija Rojters piše da će izbacivanje Le Pen iz predsjedničke trke 2027. vjerovatno podstaći sve veću globalnu debatu o tome kako neizabrane sudije nadziru političare – posebno one sa krajnje desnice.
Sudija koji je izrekao zabranu izjavio je da nijedan političar nije iznad zakona, dok su tužioci koji su tražili ovu mjeru rekli da su se samo oslonili na pooštrene zakone protiv korupcije koje je francuski parlament usvojio 2016. godine. Ti zakoni su doveli do toga da političke zabrane koje odmah stupaju na snagu, poput ove koju je dobila Le Pen, postaju sve češće u Francuskoj, navodi Rojters.
“U kom trenutku smo počeli da mislimo da sudija neće primijeniti zakon?”, napisao je centristički poslanik Saša Uli na mreži Iks. “Da li je društvo toliko bolesno da ga vrijeđa ono što nije ništa drugo do vladavina prava?”
Le Pen i njeni saveznici tvrde da je u pitanju politički lov na vještice s ciljem da se ona i RN spriječe da dođu na vlast, što podsjeća na tvrdnje Donalda Trampa, koji je tokom kampanje za povratak u Bijelu kuću tvrdio da je meta pravosudnog progona.
Ipak, kako ističe Rojters, njeno nastojanje da dođe na vlast bilo je znatno manje antiinstitucionalno u poređenju s Trampom, koji, otkako se prije dva mjeseca vratio na funkciju, nastoji da ispuni predizborna obećanja o temeljnom preokretu unutrašnje i spoljne politike.
Ovo je događaj koji ima očigledan uticaj na političkom, institucionalnom i demokratskom nivou”, rekao je. “Ako u Francuskoj postoji izvjesno nepovjerenje prema političarima, postoji i veliko nepovjerenje prema pravosudnom sistemu
Le Pen se, nasuprot tome, trudila da “profesionalizuje” RN, stranku koja je nekada bila poznata isključivo po rasizmu i antisemitizmu. Nakon poraza 2017, naložila je poslanicima da na javnim nastupima nose odijela i kravate dok propagiraju poruke “Francuska na prvom mjestu”.
Ona je suzbila neke od radikalnijih antiimigrantskih poruka, a zatim se fokusirala na pitanja životnog standarda, poput troškova života, obećavši da će igrati po pravilima Pete republike.
Činilo se da se trud isplati. Sve veći broj birača je počeo da doživljava Le Pen kao buduću predsjednicu – uz ispitivanja javnog mnjenja koja su je proglašavala favoritom za izbore 2027. godine – dok je RN postao najveća pojedinačna parlamentarna stranka u Francuskoj.
Međutim, čini se da RN-u predstoji budućnost bez nje, jer je pred njom težak put ka četvrtom pokušaju osvajanja predsjedništva, navodi se u Rojtersovoj analizi.
Brižit Barež, bivša gradonačelnica desnice koja je, poput Le Pen, dobila automatsku petogodišnju političku zabranu nakon presude za korupciju 2021. godine, izjavila je da je, uprkos osudi, Le Pen bila u pravu što je igrala na kartu proinstitucionalnog pristupa.
“Nažalost, ima previše sudija koji se bave politikom. I to jeste ozbiljan problem, ali mora se rješavati republikanskim sredstvima – izborima, promjenama zakona”, rekla je. “Nećemo izvesti državni udar. Nismo despoti”.
Arno Benedeti, politički analitičar koji je napisao knjigu o usponu RN-a, rekao je da će presuda Le Pen vjerovatno dodatno produbiti rastuće nepovjerenje prema pravosuđu u Francuskoj.
“Ovo je događaj koji ima očigledan uticaj na političkom, institucionalnom i demokratskom nivou”, rekao je. “Ako u Francuskoj postoji izvjesno nepovjerenje prema političarima, postoji i veliko nepovjerenje prema pravosudnom sistemu”.
Gubitak Le Pen predstavlja “veliki, veliki, veliki problem” za RN, dodao je, jer sumnja da je Bardela dovoljno iskusan da iznese predsjedničku kampanju 2027. godine. Makronu je ustavom zabranjen treći mandat. Benedeti smatra da glasači možda priželjkuju “profil sa više iskustva”, poput ministra unutrašnjih poslova Bruna Retajoa.
Anketa Odoxa-Mascaret, koju je juče objavio Public Senat, sugeriše da bi uspon Bardele mogao zapravo da bude dobar za RN.
Anketa, sprovedena prije jučerašnje presude, pokazala je da 66 odsto Francuza – i 69 odsto birača RN-a – vjeruje da zabrana Le Pen neće naškoditi stranci, dok oko četvrtine ispitanika smatra da bi to moglo biti korisno, jer bi Bardeli omogućilo da preuzme vođstvo.
“Gardijan” ocjenjuje da se jezgro birača Le Pen sada vjerovatno okupiti oko nje te da bi presuda i kazna mogle čak da pojačaju političku podršku ultradesnici.
Le Pen nije bila optužena da je lično prisvajala novac, već da je sredstva preusmjeravala ka stranci. Ona je stalno govorila da je taj slučaj politički napad na nju tvrdeći da sudije žele njenu “političku smrt”.
Osuđujuća presuda i stroga kazna doprinose njenom narativu o viktimizaciji: da postoji elita koja je riješena da uništi nju i njenu stranku i da joj onemogući političku karijeru, ističe britanski list.
Visoki funkcioneri stranke su još prije presude tvrdili da bi osuđujuće presude zapravo mogle povećati podršku Nacionalnom okupljanju u Francuskoj. Uostalom, kako navodi “Gardijan”, Tramp je pokazao da politička podrška može opstati čak i uz krivičnu presudu.
