Sukob u Ukrajini podstakao je članice NATO-a da detaljno isplaniraju ono što je od kraja Hladnog rata bilo nezamislivo, a to je direktan sukob sa Rusijom, objavio je magazin „Njuzvik“.
Međutim, uoči samita bloka u Viljnusu u Litvaniji, koji će početi 11. jula, na kojem će glavna tačka dnevnog reda biti suprotstavljanje Rusiji, ser Ričard Širef, bivši zamjenik vrhovnog komandanta savezničkih snaga za Evropu, ocijenio je da NATO nije spreman za rat sa Moskvom.
-Potreban je pravi šut u zadnjicu, rekao je on za „Njuzvik“, ukazujući na smanjenje vojnih budžeta među članicama alijanse (iako postoje izuzeci kao što je Poljska).
-U istočnoj Evropi se vodi veliki rat, i na zemlji i na nebu. Zbog toga morate da ulažete i u kopnene i u vazdušne snage. Prošle godine na samitu u Madridu sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je najavio da će NATO imati 300 hiljada vojnika u stanju visoke pripravnosti, a to se jednostavno nije dogodilo, rekao je Širef.
Britanski general je rekao da vojska Velike Britanije predstavlja primjer za sulude rezove u bloku, zbog toga što je britanski odbrambeni establišment vjerovao da je Kina, a ne Rusija, glavna dugoročna prijetnja.
-Geografija je ovdje važna, rekao je Širef ocjenjujući da je Rusija najbliži neprijatelj.
On veruje da je alijansa doživjela „neuspjeh odvraćanja“ kada je propustila priliku da izgradi kapacitete nakon što je Rusija zauzela Krim 2014. godine.
-Da li vjerujem da će NATO zaista moći da stvori snage spremne za konvencionalni rat sa Rusijom? Ne, poručio je britanski general.
Jedan od najviših zvaničnika NATO-a, admiral Rob Bauer, rekao je u maju da se Alijansa mora da zna da „direktan sukob sa Moskvom može da izbije u bilo kom trenutku“, preneo je Rojters.
Zbog toga će NATO analizirati hiljade stranica poverljivih dokumenata u kojima se navode regionalni planovi i uputstva o tome kako članice mogu da unaprijede svoje snage i logistiku.
Planovi takođe podrazumijevaju dodjeljivanje trupa za odbranu različitih regiona s detaljima o tome „gdje, šta i kako da se rasporede“, rekao je Stoltenberg prošlog mjeseca, prenosi britanska agencija.
Stoltenberg je u martu najavio da će Alijansa rasporediti četiri nove borbene grupe, svaka sa oko 1.500 vojnika, širom Bugarske, Mađarske, Rumunije i Slovačke. Cilj je da se „ojača položaj NATO-a u svim domenima velikim povećanjem snaga u istočnom dijelu Alijanse, na kopnu, u vazduhu i na moru“, naveo je generalni sekretar Alijanse.
Ruski predsjednik Vladimir Putin na sastanku sa ratnim dopisnicima postavio im je retoričko pitanje da li je potrebno da ruski vojnici stignu do Kijeva i rekao da samo on sam može da odgovori na to pitanje.
-Naše trupe su bile u blizini Kijeva. Prvo, tu smo se dogovorili i pokazalo se da je to bio dobar dogovor o tome kako da se trenutna situacija riješi mirnim putem, međutim, oni (ukrajinske vlasti – prim. aut.) su to izbacili, Putin rekao je i dodao da pitanja mobilizacije treba rješavati u zavisnosti od toga koje ciljeve Ruska Federacija postavlja.
-Ali, ipak, za ovo vrijeme smo stigli tamo gdje stojimo, a ovo je praktično cijela Novorosija i značajan dio Donjecka sa izlazom na Azovsko i Mariupoljsko more, i skoro sve, sa nekoliko izuzeci, LNR. Treba li da se vratimo tamo ili ne? Zašto postavljam tako retoričko pitanje? Jasno je da na ovo jednostavno odgovora nema, mogu samo sam da odgovorim, dodao je predsjednik.
