Francuski predsjednik Emanuel Makron našao se na meti kritika unutar svoje zemlje i iz inostranstva zbog izjave da isporuka oružja koje koristi Izrael u Gazi treba da bude obustavljena.
Makron je pozvao na de fakto embargo na oružje za Izrael i, u prikrivenom napadu na SAD, rekao da su zemlje koje istovremeno snabdijevaju oružjem i pozivaju na prekid vatre tamo gdje se to oružje koristi u sukobu, nedosljedne. Francuske isporuke oružja Izraelu su minimalne, ističe agencija Rojters.
Tokom vikenda, komentar francuskog presjednika osudili su članovi njegove partije kao i izraelski premijer Benjamin Netanjahu, koji je u oštrom video obraćanju kazao da su izjave zapadnih lidera koji pozivaju na embargo na oružje „sramne“.
Juče, Makronov stav je odbacila i jedna od najbližih saveznica Francuske, prenio je portal „Politiko“. Na pitanje da li se slaže sa stavom predsjednika Francuske, britanski ministar odbrane je za televiziju „Skaj njuz“ rekao: „Ne, mi radimo po drugačijem sistemu“.
London je suspendovao prodaju niza komponenti za oružje koje Izrael koristi u Gazi, nakon što je zaključeno da postoji realan rizik da bi oružje moglo biti upotrijebljeno u kršenju međunarodnog humanitarnog prava, ali je odbio da podrži potpuni embargo na oružje, podsjeća briselski portal.
Dodatno podstičući kontroverzu, komentari francuskog predsjednika emitovani su na francuskom radiju dva dana prije obilježavanja napada Hamasa 7. oktobra, u kojima su militanti ubili oko 1.200 Izraelaca i uzeli 251 taoca.
U znak odmazde, Izrael je pokrenuo rat u Gazi koji je do sada odnio 41.500 života, od kojih su mnogi civili. Rat u Gazi otvorio je konflikt na više frontova na Bliskom istoku, uvlačeći u njega iransku osovinu otpora – Hezbolah, Hute iz Jemena, iračke milicije – i izazvao nekoliko direktnih sukoba između Izraela i Irana.
Makron je pozvao na de fakto embargo na oružje za Izrael i, u prikrivenom napadu na SAD, rekao da su zemlje koje istovremeno snabdijevaju oružjem i pozivaju na prekid vatre tamo gdje se to oružje koristi u sukobu, nedosljedne
U Izraelu je juče obilježena godišnjica napada na jevrejske zajednice 7. oktobra, dok je ta zemlja pojačala napade na Gazu i Liban. Izraelska vojska je takođe saopštila da je presrela raketu zemlja-zemlja koja je na centralni Izraela ispaljena iz Jemena.
Makronov poziv na embargo na oružje podsjeća na slične apele koje su tokom protekle godine uputile nevladine organizacije i pojedini britanski laburistički poslanici i francuski ljevičari, kao i pojedini ugledni političari poput američkog senatora Bernija Sandersa.
U februaru je sud u Holandiji naložio holandskoj vladi da obustavi isporuke komponenti za F-35 borbene avione izraelskoj vladi zbog njenog nastavka napada na Gazu.
Eksperti Ujedinjenjenih nacija su u junu upozorili da države i kompanije koje šalju oružje Izraelu rizikuju da „postanu saučesnici u međunarodnim zločinima, moguće uključujući i genocid“.
Vašington, najveći snabbdjevač oružja Izraela, u maju je obustavio isporuku teških bombi Izraelu zbog ofanzive u Gazi, ali je isporuka ostale vojne opreme nastavljena. Predsjednik SAD Džo Bajden juče je u telefonskom razgovoru sa izraelskim predsjednikom Isakom Hercogom „potvrdio posvećenost postizanju dogovora u Gazi kako bi se vratili izraelski taoci, obezbijedio Izrael i ublažila patnja Palestinaca“.
Berlin je navodno, ranije ove godine usporio odobrenja izvoza oružja, piše „Politiko“.
Jedan izraelski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, rekao je za briselski portal da kritika Evropljana ne ometa Netanjahua. „U stvari, to mu pomaže kod njegovih tvrdokornih pristalica jer ga predstavlja kao heroja Izraela. Zbog toga se uvijek tako snažno suprotstavlja Makronu ili drugima.“
On je dodao da je za Izrael najvažniji odnos sa Amerikom, njegovim glavnim snabdjevačem oružja, a ne sa Evropom.
U Francuskoj, koja ima jednu od najvećih jevrejskih zajednica u Evropi, kao i veliku muslimansku manjinu, izraelsko-palestinski sukob je posebno podijelio društvo.
Izrael ne bi trebalo da bude „razoružan“ i treba da „ostane u punoj sposobnosti da se brani,“ kazala je u nedjelju predsjednica Narodne skupštine, Žael Braun-Pive, koja dolazi iz Makronove stranke Preporod.
Sa druge strane, francuski ministar spoljnih poslova rekao je juče, na kraju četvorodnevne turneje po Bliskom istoku, da bezbjednost Izraela ne može biti garantovana isključivo vojnom silom i da će zahtijevati diplomatsko rješenje.
„Samom silom se ne može garantovati sigurnost Izraela, vaša sigurnost. Vojni uspjeh ne može biti zamjena za političku perspektivu“, rekao je Žan Noel Baro na konferenciji za novinare u Jerusalimu.
„Da bismo vratili taoce kućama njihovim voljenima i omogućili raseljenima da se vrate u svoje domove na sjeveru (Izraela), nakon godinu rata, došlo je vrijeme za diplomatiju.“
Baro je ponovio da je čudno pozivati na prekid vatre dok se isporučuju ofanzivna oružja. Rekao je da je Francuska, kao odlučan branitelj bezbjednosti Izraela, smatrala da je od suštinskog značaja biti iskren o kontinuiranom stradanju civila u Gazi, ali i o vojnim operacijama koje se trenutno odvijaju u južnom Libanu.
Francuska je radila sa SAD na pokušaju obezbjeđivanja prekida vatre u Libanu krajem septembra. Diplomatski izvori su tada vjerovali da je to privremeno primirje na pomolu, dan prije nego što je Izrael snažno bombardovao južna predgrađa Bejruta, ubivši dugogodišnjeg vođu Hezbolaha Hasana Nasralaha.
„Imamo odgovornost da djelujemo danas kako bismo spriječili da se Liban nađe u dramatičnoj situaciji poput one u kojoj se Sirija našla prije nekoliko godina“, rekao je juče Baro.