Rusija bi mogla pristati da njena državna imovina u vrijednosti od 300 milijardi dolara koja je zamrznuta u Evropi bude upotrijebljena za obnovu Ukrajine, ali će insistirati da dio novca bude potrošen na petinu zemlje koju kontrolišu ruske snage, rekli su za Rojters tri izvora.
Rusija i Sjedinjene Države održale su prve direktne razgovore o okončanju rata u Ukrajini 18. februara u Saudijskoj Arabiji, a američki predsjednik Donald Tramp i ruski predsjednik Vladimir Putin rekli su da se nadaju skorom sastanku.
Nakon što je Putin poslao trupe u Ukrajinu 2022, Sjedinjene Države i njihovi saveznici zabranili su transakcije sa Centralnom bankom Rusije i ministarstvom finansija, blokirajući između 300 i 350 milijardi dolara ruskih sredstava, uglavnom u evropskim, američkim i britanskim državnim obveznicama koje se čuvaju u evropskoj depozitarnoj instituciji.
Iako su razgovori između Rusije i SAD u veoma ranoj fazi, jedna od ideja koja kruži Moskvom jeste da bi Rusija mogla da predloži korišćenje velikog dijela zamrznutih rezervi za obnovu Ukrajine kao dio mogućeg mirovnog sporazuma, kazala su za Rojters tri upućena izvora, koji su tražili da ostanu anonimni.
Veliki djelovi istočne Ukrajine su razoreni ratom, stotine hiljada vojnika su poginule ili ranjene na obje strane, dok su milioni Ukrajinaca izbjegli u evropske zemlje ili Rusiju. Prije godinu dana, Svjetska banka procijenila je da će obnova i oporavak koštati 486 milijardi dolara.
Ideja da bi Rusija mogla da pristane na korišćenje zamrznutih sredstava za pomoć u obnovi Ukrajine do sada nije javno objavljena i mogla bi da pruži uvid u to na šta je Moskva spremna da napravi kompromis, dok Rusija i Vašington traže načine za okončanje rata, u trenutku kada Tramp insistira na američkom pristupu ukrajinskim mineralima kao načinu za vraćanje dugova SAD-a za podršku Ukrajini. Tramp je juče, pojačavajući pritisak na Kijev i predsjednika Volodimira Zelenskog da potpiše sporazum o kritičnim mineralima, kazao da “Ukrajina nema nikakve adute”.
Glavni zahtjevi Rusije za zaustavljanje borbi uključuju povlačenje trupa Kijeva sa ukrajinske teritorije koju Moskva smatra svojom, kao i odustajanje Ukrajine od ambicija da se pridruži NATO-u. Ukrajina, s druge strane, zahtijeva da se Rusija povuče sa njene teritorije i traži bezbjednosne garancije od Zapada. Trampova administracija smatra da Ukrajina ima nerealne, “iluzorne” ciljeve.
Rojters nije mogao da utvrdi da li je ideja o korišćenju zamrznutih ruskih sredstava bila tema razgovora između ruskih i američkih predstavnika na sastanku u Saudijskoj Arabiji.
Grupa sedam najrazvijenijih zemalja (G7) saopštila je 2023. godine da će ruska državna sredstva ostati zamrznuta sve dok Rusija ne plati za štetu koju je nanijela Ukrajini. Tramp je izjavio da bi želio da se Rusija vrati u G7, grupu bogatih nacija, podsjeća britanska agencija.
Guvernerka Centralne banke Rusije Elvira Nabiuljina izjavila je u četvrtak da banka ne učestvuje ni u kakvim razgovorima o ukidanju sankcija ili odmrzavanju ruskih rezervi.
Rusija je ranije saopštila da planovi za korišćenje tih sredstava u Ukrajini predstavljaju pljačku.
“O Ukrajini i EU ne može se odlučivati bez Ukrajine i EU”, izjavila je Anita Hiper, portparolka Evropske komisije. Ona je naglasila da EU i njene članice pomažu Ukrajini da ojača svoju poziciju pred bilo kakvim pregovorima, uključujući novi paket sankcija protiv Rusije.
Glavni analitičar Renaissance Capital-a Oleg Kuzmin rekao je da razlike između SAD i Evrope, koja kontroliše većinu zamrznutih sredstava, komplikuju mogućnost ukidanja zamrzavanja.
“To bi zahtijevalo da evropska strana u potpunosti podrži trenutni stav SAD-a usmjeren ka dijalogu sa Rusijom”, rekao je Kuzmin, nazvavši takav scenario “veoma optimističnim”.
Zamrznuta sredstva Rusije bila su predmet intenzivnih rasprava na Zapadu, pri čemu su pojedini predlagali da se ona praktično daju Ukrajini putem složenog “kreditnog mehanizma za repatrijaciju kapitala “.
Jedan izvor upoznat sa diskusijama u Moskvi rekao je da bi Rusija mogla da prihvati da se do dvije trećine rezervi iskoristi za obnovu Ukrajine u okviru mirovnog sporazuma, pod uslovom da postoje garancije odgovornosti.
Ostatak bi mogao biti usmjeren na teritorije pod ruskom kontrolom u istočnoj Ukrajini, koje Rusija sada smatra dijelom svoje teritorije, naveo je izvor.
Drugi izvor upoznat sa diskusijama rekao je da bi Moskva pristala na korišćenje novca za obnovu Ukrajine, ali da je prerano govoriti o mogućoj raspodjeli sredstava. Dva izvora naglasila su da je ključno razmotriti koje kompanije bi dobijale buduće ugovore za rekonstrukciju.
Treći izvor, blizak Kremlju, ali koji nije direktno uključen u pregovore, rekao je da bi Rusija i dalje zahtijevala ukidanje zamrzavanja sredstava kao dio postepenog ukidanja sankcija.
Nekoliko zapadnih zvaničnika, posebno u njemačkoj vladi i Evropskoj centralnoj banci, bili su skeptični prema konfiskovanju državnih rezervi, upozoravajući da bi takav potez mogao naići na pravne izazove i potkopati euro kao rezervnu valutu.
Ruski zvaničnici su više puta upozoravali da državna zapljena imovine narušava principe slobodnog tržišta, uništava sigurnost bankarskog sistema i podriva povjerenje u rezervne valute. Kao odgovor, Rusija je izradila nacrt zakona koji bi omogućio konfiskaciju sredstava kompanija i investitora iz takozvanih neprijateljskih država, onih koje su uvele sankcije protiv nje. Zakon još uvijek nije stavljen na glasanje u donjem domu ruskog parlamenta, Državnoj Dumi.
U trenutku kada su sredstva zamrznuta, Centralna banka Rusije izjavila je da posjeduje oko 207 milijardi imovine u eurima, 67 milijardi u američkim dolarima i 37 milijardi u britanskim funtama.
Takođe je imala sredstva koja su uključivala 36 milijardi u japanskim jenima, 19 milijardi u kanadskim dolarima, 6 milijardi u australijskim dolarima i 1,8 milijardi u singapurskim dolarima. Njeni depoziti u švajcarskim francima iznosili su oko 1 milijarde.
Rusija izvještava da ukupne zlatne i devizne rezerve iznose oko 627 milijardi dolara, uključujući zamrznuta sredstva. Vrijednost ruskih zamrznutih sredstava varira u zavisnosti od cijena obveznica i kretanja valuta.
Najveća obveznička ulaganja banke bila su u državnim obveznicama Kine, Njemačke, Francuske, Britanije, Austrije i Kanade. Zalihe ruskog zlata nalaze se unutar Rusije.
Oko 159 milijardi eura ruskih sredstava bilo je pod upravom belgijske klirinške kuće Euroclear Bank početkom prošle godine, prema podacima Eurocleara.
Mada je zamrzavanje sredstava razbješnjelo Moskvu, neki od najvatrenijih ruskih ratnih jastrebova ranije su priznali da bi Rusija mogla na kraju da se odrekne zamrznutih rezervi, pod uslovom da teritorije pod ruskom kontrolom ostanu u sastavu Rusije.
“Predlažem rješenje. Oni neka taj novac isplate za kupovinu tih teritorija, tih teritorija koje žele da budu s nama”, rekla je Margarita Simonjan, direktorka ruskog državnog emitera RT, 2023. godine.
Teritorije pod ruskom kontrolom u Ukrajini čine oko 1% ruskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), ali neki ekonomisti vjeruju da bi njihov udio mogao brzo da raste ako ostanu dio Rusije nakon završetka rata. Te oblasti već obezbjeđuju oko 5% ruske žetve žitarica.
