Zvuk repetiranja jurišnih pušaka čuje se u tampon zoni pod kontrolom Ujedinjenih nacija na etnički podijeljenom Kipru, podstičući zabrinutost da bi žar ustajalog sukoba na tom ostrvu mogao ponovo da se razgori.
Puške su samo vrh niza nedavnih eskalacija kiparskih Turaka i kiparskih Grka, rivala razdvojenih duž tampon zone dugačke 180 kilometara koja se provlači kroz srednjovjekovni centar glavnog grada, Nikozije.
Mirovne snage Ujedinjenih nacija na Kipru (UNFICIP) vidjele su raspoređivanje oružja velikog kalibra na stražarskim mjestima, kao što su mitraljezi i granate s raketnim pogonom, izgradnju stotina novih borbenih položaja, postavljanje desetina visokotehnoloških kamera sa infracrvenim mogućnostima koje bi potencijalno mogle da pomognu sistemima za ciljanje artiljerije i projektila, rekao je odlazeći načelnik vojnog štaba UNFICIP, pukovnik Ben Remzi.
Takve radnje koje se smatraju kršenjem propisa o tampon zoni, sve su češće.
„Niko ne sluša“, rekao je pukovnik Remzi za Asošiejted pres tokom obilaska napuštenih kuća i preduzeća u nedostupnoj tampon zoni, prepuštenih zubu vremena. „Koja strana će pogrešno procijeniti je pitanje vremena“, smatra on.
Tampon zona koja razdvaja sjever i jug široka je od šest kilometara u najširem dijelu do svega nekoliko metara u najužem.
Ona je podsjetnik na politiku u toj izmučenoj ostrvskoj zemlji koja je kulminirala turskom invazijom 1974. kao odgovorom na državni udar pristalica unije sa Grčkom. Mirovne snage UN bile su na Kipru da uguše borbe dvije etničke zajednice punu deceniju prije invazije, a poslije nje njihov mandat je proširen na patroliranje tampon zonom.
Dvije strane su ublažile svoju spremnost na vojnu akciju poslije sporazuma iz 1989. otcjepljenih kiparskih Turaka na sjevernoj trećini ostrva i kiparskih Grka na jugu, i pristale da odmaknu svoje snage.
Danas, na 50. godišnjicu rata zbog kojeg je Kipar jedina podijeljena članica Evropske unije, međunarodna zajednica ne može da priušti povećane napetosti, posebno na ostrvu pred obalama Bliskog istoka, s kojeg su dopremljene hiljade tona humanitarne pomoći u zaraćenu Gazu.
Ove godine je za 70 odsto povećan broj slučajeva povreda tampon zone u odnosu na prije godinu dana, rekao je pukovnik Remzi, uglavnom zbog izgradnje sa obje strane unutar neutralne teritorije. U 2023. godini došlo je do porasta takvih prekršaja za 60 odsto.
U ljetnjim mjesecima se najviše krši ono što pukovnik Remzi naziva „tiho bojno polje“ na kojem se „igra šah“.
Samo 800 vojnika patrolira cijelom dužinom tampon zone, a pukovnik Remzi je priznao da je za njih to „izazov“. Ali Ujedinjene nacije imaju svoje visokotehnološke kamere da nadgledaju upade u tampon zonu i da brzo šalju mirovnjake na potencijalna žarišta prije no što stvari izmaknu kontroli. To se radi uz pomoć programa vještačke inteligencije „Python Scripts“ koji može predvidjeti kada i gdje bi moglo doći do zadiranja u tampon zonu. Takođe su ponovo otvorili komandno mjesto u tampon zoni Nikozije, odakle mirovnjaci danonoćno nadgledaju svaku aktivnost.
Kiparski Turci su 2023. napali mirovne snage UN jer su spriječile rad njihovih ekipa koje su gradile put koji bi zadirao u tampon zonu.
Kiparski Turci su osporili autoritet UNFICIP-a unutar tampon zone da bi pokušali da izvrše pritisak na UN da priznaju državnost koju su jednostrano proglasili 1983. na sjeveru Kipra. Samo Turska priznaje otcjepljenu državu u kojoj drži više od 35.000 vojnika.
Predsjednik međunarodno priznatog Kipra Nikos Hristodulides je za povrede tampon zone okrivio Tursku i kiparske Turke, iako UN kažu da se visokotehnološka oprema za nadzor koju je njegova vlada nedavno postavila duž tampon zone, takođe smatra kršenjem. Zvaničnici kiparske vlade kažu da su kamere postavljene da nadgledaju i spriječe potencijalne prelaze tražilaca azila na jug.
Turska i kiparski Turci su uporno insistirali na sporazumu o dvije države kojeg su kiparski Grci otpisali kao nesprovodiv. Dvije strane se nisu uključile ni u kakav stvarni dijalog o mirovnom sporazumu posljednjih sedam godina, otkako je propao posljednji veliki pokušaj ponovnog ujedinjenja ostrva kao federalne republike koja bi se sastojala od zona kiparskih Turaka i kiparskih Grka.
Najnoviji pokušaj lične izaslanice šefa UN-a, Marije Anhele Olgin Kueljar, da vrati dvije strane za pregovarački sto, izgleda da posustaje.
Šef misije Ujedinjenih nacija na Kipru Kolin Stjuart je ovog mjeseca upozorio da će, ako pokušaj mirovnih pregovora propadne, biti „posljedica u tampon zoni“.
Tu zabrinutost dijele kiparska Turkinja Ipek Borman i kiparska Grkinja Ana Kukidis-Prokopiju, članice Upravnog odbora novoosnovane Koalicije žena na Kipru, posvećene ravnopravnom glasu žena i učešću u mirovnom procesu na ostrvu.
Hezbolah je u junu upozorio Kipar da ne dozvoli izraelskoj vojsci da koristi kiparske aerodrome za bombardovanje Libana. Borman i Kukidis-Prokopiju ukazuju na tu pretnju kao na primer zašto se podela Kipra više ne može posmatrati kao sporedan sukob, izolovan od zbivanja u burnom susedstvu.
Vraćanje dve strane u pregovore ključno je za sprečavanje da se napetost na ostrvu pojača do tačke u kojoj bi ponovo bilo otvorenog neprijateljstva.
„Kipar je deo regionalne bezbednosne slagalice, a da li je svetu potreban još jedan sukob? Da li svetu treba još jedan požar?“, rekla je Kukidis-Prokopiju za Asošiejted pres. Bez povratka na pregovore, „nažalost, moglo bi da bude prekasno da sprečimo pogoršanje stanja“, upozorila je ona.
