Univerzitet Harvard zatražio je danas od savezne sutkinje da naredi administraciji predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa da vrati oko 2,5 milijardi dolara ukinutih saveznih grantova i da prestane sa naporima da prekine finansiranje istraživanja na ovom prestižnom univerzitetu, prenosi agencija Rojters.
Međutim, advokat Trampove administracije rekao je sutkinji da ukinuti grantovi odražavaju prioritet vlade da ne šalje novac institucijama koje praktikuju antisemitizam.
„Harvard je dao prednost studentskim protestima u odnosu na istraživanje raka“, rekao je Majkl Velčik, viši advokat Ministarstva pravde SAD.
On je takođe tvrdio da sutkinja uopšte ne bi trebalo da vodi ovaj slučaj, jer takvi sporovi spadaju u nadležnost Suda za savezne tužbe, koji rješava novčane sporove.
Rasprava pred okružnom sutkinjom Alison Barouz u Bostonu trajala je više od dva sata, ali je završena bez donošenja presude.
Rojters navodi da ovaj slučaj označava ključni trenutak u sve dubljem sukobu između Harvarda i Trampove administracije, koja je ovog proljeća uputila niz zahtjeva univerzitetu da promijeni način upravljanja, zapošljavanja i upisa — što je Harvard odbio.
Univerzitet iz Kembridža, u američkoj državi Masačusets, tvrdi da će stotine istraživačkih projekata — uključujući one vezane za liječenje raka, zarazne bolesti i Parkinsonovu bolest — biti ugrožene ukoliko sutkinja ne proglasi ukidanje grantova nezakonitim.
Harvard, najstariji i najbogatiji univerzitet u SAD, našao se u središtu šire kampanje administracije da putem federalnog finansiranja izvrši pritisak na univerzitete za koje Tramp tvrdi da su zaraženi antisemitskom i „radikalno ljevičarskom“ ideologijom.
Advokat Harvarda Stiven Lehotski rekao je da je vlada izvršila masovno ukidanje sredstava za istraživanje pod izgovorom borbe protiv antisemitizma, bez navođenja bilo kakve stvarne veze između istraživanja i antisemitizma.
„Administracija nije uzela u obzir pacijente, širu javnost niti štetu koja nastaje prekidom ovog istraživanja“, rekao je Lehotski pred sudom.
Jedna od prvih mjera Trampove administracije protiv Harvarda bila je ukidanje stotina grantova koje su ranije dodijeljeni istraživačima, uz obrazloženje da škola nije učinila dovoljno kako bi riješila problem uznemiravanja jevrejskih studenata.
Nakon toga, administracija je pokušala da zabrani međunarodnim studentima pohađanje Harvarda, zaprijetila je akreditacionom statusu univerziteta i otvorila mogućnost daljeg uskraćivanja sredstava optužujući ga za kršenje saveznog zakona o građanskim pravima.
Sutkinja Barouz izrazila je zabrinutost zbog tvrdnje vlade da može da ukine grantove iz bilo kojih političkih razloga.
„To je za mene velika prepreka“, rekla je ona.
Takođe je dovela u pitanje tvrdnju da vlada može da odluči o ukidanju sredstava bez da prethodno sprovede pravičan proces kako bi se utvrdilo da li je Harvard preduzeo mjere protiv antisemitizma.
„Ako možete da donesete odluku da povučete sva sredstva iz razloga povezanih sa govorom, posljedice toga u kontekstu ustavnog prava su — zapanjujuće“, rekla je Barouz.
U međuvremenu, kao deio Trampovog zakona o potrošnji i porezima, Kongres pod vođstvom republikanaca povećao je federalni akcizni porez na prihode Harvarda od njegovog fonda od 53 milijarde dolara sa 1,4% na 8%. Prihodi od tog fonda pokrivaju 40% operativnog budžeta Harvarda.
Predsjednik Harvarda Alan Garber izjavio je prošle nedjelje da bi različite mjere koje je vlada preduzela od Trampovog povratka na vlast u januaru mogle da školi oduzmu gotovo milijardu dolara godišnje, što bi dovelo do otpuštanja osoblja i zamrzavanja zapošljavanja.
Garber je rekao da je Harvard preduzeo korake kako bi kampus bio bezbjedan i inkluzivan za jevrejske i izraelske studente, koji su, kako priznaje, bili izloženi „nasilnom i nedopustivom“ postupanju nakon početka rata Izraela protiv Hamasa u Gazi u oktobru 2023.
Ipak, istakao je da su zahtjevi administracije otišli daleko izvan borbe protiv antisemitizma, te da predstavljaju nezakonit pokušaj kontrole intelektualne klime na univerzitetu — uključujući nametanje koga Harvard može da zapošljava i šta može da predaje.
Zahtjevi Trampove administracije, iznijeti u pismu od 11. aprila, uključuju pozive da Harvard restrukturira upravljanje, promijeni politiku zapošljavanja i upisa kako bi osigurao ideološku ravnotežu, i ukine određene akademske programe.
Nakon što je Harvard odbacio ove zahtjeve, tvrdi da je vlada počela da se sveti, kršeći prvi amandman Ustava SAD o slobodi govora, naglim prekidom finansiranja koje je ključno za naučna i medicinska istraživanja.
Sutkinja Barouz, koju je imenovao bivši predsjednik Barak Obama, već je u ranijem slučaju zabranila administraciji da spriječi dolazak međunarodnih studenata. Očekuje se da će u narednim nedjeljama donijeti pisanu odluku u ovom slučaju o finansiranju.
