Globalni javni dug je u prošloj godini porastao na rekordnih 92 biliona američkih dolara.
Do toga je došlo jer su se vlade pojačano zaduživale kako bi ublažile posljedice niza kriza, navodi se u novom izveštaju Ujedinjenih nacija (UN).
Od početka vijeka, domaći i spoljni dug širom svijeta povećao se više od pet puta u posljednje dvije decenije, a bruto domaći proizvod (BDP) samo tri puta, prema izveštaju UN-a objavljenom uoči sastanka ministara finansija i guvernera centralnih banaka članica Grupe 20 najrazvijenijih zemalja (G20).
“Izgleda da tržištima to nije problem, ali ljudima jeste”, rekao je novinarima generalni sekretar UN-a, Antonio Guteres.
On je objasnio da su neke od najsiromašnijih zemalja svijeta prisiljene da biraju između servisiranja duga i služenja narodu, prenosi Hina.
“Podaci pokazuju da 3,3 milijarde ljudi danas živi u zemljama koje moraju više novca da izdvoje za kamate nego za zdravstvo i obrazovanje”, upozorili su iz UN-a.
Dug zemalja u razvoju čini gotovo 30 odsto globalnog javnog duga, kao i dug Sjedinjenih Američkih država (SAD), koji je u prošloj godini iznosio 31 bilion USD, prema proračunima UN-a baziranim na podacima iz aprilskog izveštaja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o prognozama za svjetsku ekonomiju.
Kina je uvrštena u grupu zemalja u razvoju, a po iznosu duga od 14 biliona dolara, zauzima drugo mjesto na globalnoj ljestvici, nakon SAD-a.
Slijede Velika Britanija i Francuska s oko tri biliona dolara javnog duga, a blizu su i Italija i Indija sa 2,9 biliona dolara, odnosno 2,8 biliona dolara. Dug Nemačke premašio je 2,7 biliona dolara.
Zemlje u razvoju pozajmljuju novac uz značajno više kamatne stope nego razvijene zemlje, čak i kada se izuzmu troškovi valutnih kurseva.
Afričke zemlje zadužuju se tako uz četiri puta više kamatne stope nego SAD, odnosno osam puta više nego Njemačka.
