Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocjenjuje da su nove američke carine težak udarac globalnoj ekonomiji. „Već završavamo prvi paket kontramjera kao odgovor na carine za čelik“, rekla je Fon der Lajen. Predsjednica Komisije dodaje da su kontramjere namijenjene zaštiti interesa Evropske unije i kompanija unutar EU u slučaju da pregovori sa Sjedinjenim Državama propadnu.
Kina je pozvala SAD da odmah ukinu svoje najnovije carine i takođe najavila kontramjere. „Kina se tome odlučno protivi i uvešće kontramjere kako bi zaštitila svoja prava i interese“, navodi se u saopštenju kineskog Ministarstva trgovine. Taj potez SAD zanemaruje ravnotežu interesa koja je postignuta u multilateralnim trgovinskim pregovorima tokom godina, navode iz Pekinga
Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je uvođenje novih carina za trgovinske partnere širom svijeta. Na uvoz iz Evropske unije plaćaće se carina od 20 odsto, a na uvoz iz Kine čak 34 procenta. Američki predsjednik je naveo da je deset odsto „minimalna stopa“. Pogođeni su i drugi važni trgovinski partneri: Indija sa 26 odsto, Južna Koreja 25 i Japan sa 24 procenta.
Na meti su i zemlje Zapadnog Balkana: carine na uvoz iz Srbije iznosiće 37 odsto, iz Bosne i Hercegovine 35, a iz Sjeverne Makedonije 33 procenta. Za uvoz iz Crne Gore i Albanije plaćaće se 10 odsto.
Tramp na taj način nastavlja svoju agresivnu tarifnu politiku. On je 2. april nazvao „Danom oslobođenja“ američke ekonomije. Čak je optužio bliske trgovinske partnere da su svojom tarifnom politikom „pljačkali i silovali“ SAD. Za Evropljane je ponovo rekao da „izigravaju“ SAD.
Od 5. aprila stupa na snagu „minimalna carina“ od deset odsto na svu robu koja se uvozi u Sjedinjene Države, ali one zemlje za koje Bijela kuća smatra da su „najgori prestupnici“, u budućnosti će se suočiti s daleko višim carinama. One bi trebalo da stupe na snagu 9. aprila.
Carine će vjerovatno posebno teško pogoditi Kinu – to je zemlja s kojom SAD imaju najveći trgovinski deficit. Peking mora da očekuje nove carine od 34 odsto. To je u stvari dodatak na već uvedene tarife: od 4. marta na snazi su, naime, dodatne carine od 20 procenata na kineski uvoz u SAD.
Tramp je ocijenio da su predložene carine „otprilike polovina onoga što one traže i što su tražili od nas“.
Neke robe, kao što su bakar, farmaceutski proizvodi, poluprovodnici, drvo, zlato i „određeni minerali“, ipak neće biti pogođene recipročnim carinama. Prema zvaničnicima američke vlade, važni američki partneri, Kanada i Meksiko, takođe su izuzeti od novih carina. Tramp je, međutim, već uveo carine od 25 odsto na uvoz iz te dvije susjedne zemlje i one ostaju na snazi.
Kuba, Bjelorusija, Sjeverna Koreja i Rusija takođe nijesu pogođene Trampovim novim carinama, jer su već na meti sankcija koje „isključuju bilo kakvu značajnu trgovinu“, saopštila je Bijela kuća.
Ovog četvrtka (3. mart) stupaju na snagu i nove carine od 25 odsto na uvoz automobila. Tramp je ranije uveo carine od 25 odsto na uvoz čelika i aluminijuma, koje će od petka biti proširene i na konzervirano pivo i prazne aluminijumske limenke.
Zvaničnici Bijele kuće kažu da Tramp razmatra slične mjere i za poluprovodnike, farmaceutske proizvode, a možda i za rijetke minerale.
Bez obzira na to, od 2. aprila za zemlje koje uvoze naftu i gas iz Venecuele može da važi drastična kaznena carina od 25 odsto. Ta mjera posebno bi mogla da pogodi Kinu i Indiju, gdje je južnoamerička zemlja prebacila dio svog izvoza pod pritiskom američkih sankcija. Tramp je zaprijetio sličnom kaznenom carinom i za kupce ruske nafte, ako ne bude bilo dogovora o okončanju rata u Ukrajini.
Prvi efekti Trampovih carina već su vidljivi: cijene na berzi u Tokiju, koja je danas prva otvorena za trgovinu, naglo su pale nakon objave iz Vašingtona.
U prvih 15 minuta trgovanja, Nikkei-indeks, koji odražava vrijednosti akcija 225 velikih kompanija, pao je za oko četiri odsto u odnosu na cijenu prilikom zatvaranja berze prethodnog dana. Kako je trgovanje nastavljeno, Nikkei je ipak nešto ojačao i u 11 časova po lokalnom vremenu bio je na minus 2,59 odsto.
