Turski predsjednik Tajip Erdogan izjavio je juče da su masovni protesti zbog zatvaranja gradonačelnika Istanbula prerasli u “pokret nasilja” i poručio da će glavna opoziciona partija biti odgovorna za povrijeđene policajce i pričinjenu materijalnu štetu.
“Kao narod sa zaprepaštenjem smo pratili događaje koji su uslijedili nakon što je lider glavne opozicije pozvao narod na ulice, a istraga o korupciji u Istanbulu prerasla u pokret nasilja”, rekao je 71-godišnji predsjednik.
Hapšenje popularnog lidera opozicije Ekrema Imamoglua događa se u trenutku geopolitičkih previranja koja je, prema mišljenju analitičara, turski lider vidio kao priliku da se obračuna sa svojim najopasnijim političkim protivnikom.
Hapšenje Imamoglua, koje je opozicija nazvala “pučem protiv budućeg predsjednika”, prošle srijede izazvalo je najveće proteste na ulicama Turske u posljednjih više od deset godina. U nedjelju je sud odredio pritvor Imamogluu, do početka suđenja, zbog optužbi za korupciju koje on negira. On se takođe suočava sa optužbama za terorizam, prenio je Rojters.
Uprkos zabranama okupljanja na ulicama u mnogim gradovima uglavnom mirni antivladini protesti su nastavljeni, uz učešće stotina hiljada ljudi. Preko 1100 ljudi je privedeno, a 123 policajca su povrijeđena, saopštio je juče ministar unutrašnjih poslova.
Govoreći nakon sjednice vlade u Ankari, Erdogan je poručio da CHP treba da prestane da “provocira” građane, dodajući da će se njihova “predstava” na kraju završiti i da će ih biti sramota zbog “zla” koje su, kako je rekao, nanijeli zemlji.
Kao gradonačelnik ekonomske i kulturne prijestonice Turske sa 16 miliona stanovnika, Imamoglu je vjerovatno drugi najistaknutiji političar u zemlji, odmah poslije Erdogana.
Međutim, analitičari smatraju da je splet međunarodnih okolnosti Erdoganu pružilo priliku da pokuša da neutrališe glavnu prijetnju po sebe na izborima zakazanim za 2028. godinu, ali koji bi mogli biti održani i ranije, navodi agencija Asošiejtid pres.
“Postoji zaista poseban splet okolnosti koji mu je omogućio da to sprovede gotovo bez posljedica, bez međunarodne osude ili kazne”, kazala je za AP Monika Marks, profesorka bliskoistočnih studija na Njujorškom univerzitetu u Abu Dabiju.
Evropska unija, koja je saopštila da je hapšenje Imamoglua “duboko zabrinjavajuće” i koja inače često kritikuje demokratski pad Turske, trenutno se nalazi u slabijoj poziciji u odnosu na Tursku zbog, kako navodi Marks, “američkog napuštanja” evropske odbrane, ruske agresije i euroskeptičnih snaga, koje koriste migracije kao sredstvo za sticanje političke relevantnosti.
Ankara je u poziciji da pruži podršku u svim tim oblastima. U vojnom kontekstu, Turska raspolaže drugom po veličini vojskom unutar NATO-a, kao i razvijenom odbrambenom industrijom sposobnom da isporučuje visokotehnološko oružje, poput bespilotnih letjelica.
Tokom rata u Ukrajini, Turska je održavala bliske odnose i s Moskvom i s Kijevom, i više puta se nudila kao posrednik u mirovnim pregovorima.
Turska je takođe ojačana kolapsom vlade Bašara Asada u susjednoj Siriji, zahvaljujući pobunjenicima koje je Ankara godinama podržavala tokom rata.
Kada je riječ o migracijama ka Evropi, Ankara je još od potpisivanja sporazuma iz 2016. godine djelovala kao svojevrsna barijera, obavezavši se da sprečava migrante da prelaze njene granice i mora kako bi stigli do EU. Sve ove okolnosti povećavaju geopolitički značaj Turske za Evropu, ističe AP.
Predsjednik Donald Tramp svojim izolacionističkim stavom takođe je ojačao Erdoganovu poziciju, istakla je Marks i dodala da “normalizacija populističkog autoritarizma čini ono što Erdogan radi manje šokantnim i manje zabrinjavajućim za zapadne demokratije”.
Dok su međunarodni faktori Erdoganu pružili priliku da djeluje protiv Imamoglua, na tajming poteza uticala su dešavanja na domaćoj političkoj sceni.
Berk Esen, politikolog sa Univerziteta Sabanci u Istanbulu, kazao je za AP da je odluka CHP-a da potvrdi Imamoglua kao predsjedničkog kandidata za izbore 2028. godine bila ključna za njegovo hapšenje.
“Erdogan se nadao da može da uspori, ako ne i potpuno osujeti, Imamogluove predsjedničke ambicije”, rekao je Esen. “Ali kada je CHP odlučio da održi (predsjedničke) predizbore, postalo je jasno da će Imamoglu izaći kao kandidat te je Erdogan želio odmah da djeluje protiv njega.”
Još jedan unutrašnji faktor koji ide u prilog Erdoganu je mirovni proces koji je, mada neizvjestan, započeo sa Radničkom partijom Kurdistana (PKK), koja već 40 godina vodi pobunu protiv turske države i koju Turska i njeni zapadni saveznici smatraju terorističkom organizacijom.
Preko 1100 ljudi je privedeno na uglavnom mirnim protestima koji se, uprkos zabranama, održavaju širom Turske
Mnogi posmatrači smatraju da bi ovaj proces, makar dijelom, mogao biti pokušaj da se prokurdska partija u Turskoj pridobije da podrži Erdoganovu kandidaturu za još jedan predsjednički mandat. Slično tome, proces bi mogao da posluži i za razdvajanje Kurda od CHP-a, čime bi Erdogan dobio podijeljenu opoziciju, ističe Esen.
Imamoglu se pojavio kao glavni izazivač Erdoganovoj 22-godišnjoj vladavini otkako je 2019. izabran za gradonačelnika Istanbula, čime je prekinuo četvrt vijeka vlasti partija iz konzervativne islamističke tradicije Turske.
Prema Esenovim riječima, on je “savršeni” kandidat za suprotstavljanje Erdoganu – relativno mlad sa svojih 53 godine, porijeklom iz konzervativne sunitske sredine, ali sa “modernom” suprugom, i dolazi iz crnomorskog poslovnog svijeta koji mu obezbeđuje neformalne veze širom zemlje.
U posljednjih nekoliko godina bio je meta više krivičnih postupaka koji bi mogli da dovedu do zatvorskih kazni i političke zabrane. Prošle nedjelje, jedan univerzitet je poništio njegovu diplomu, što ga suštinski onemogućava da se kandiduje za predsjednika.
Sve to čini da se njegovo hapšenje i pritvaranje čine nepotrebnim, jer samo povećava rizik od reakcije javnosti koja se sada odvija na ulicama širom Turske.
Pristalice gradonačelnika smatraju da zatvaranje Imamoglua pokazuje nedostatak pravde u Turskoj. “Mislim da je Imamogluu učinjena nepravda. Stavili su čovjeka u zatvor bez ikakvog razloga”, rekao je za Rojters Adem Bali, 22-godišnji građevinski radnik.
Selim Koru, politički analitičar u Fondaciji za istraživanje ekonomske politike Turske, tvrdi da su vlasti ovakvim progonom Imamoglua samo učinile da on djeluje kao “sasvim prihvatljiv političar koji je nepravedno diskvalifikovan”.
Koru je u kolumni na platformi Substack naveo: “Morali su da ga pretvore u negativca kako bi svojim tvrdnjama dali težinu… Strateška logika je odmah očigledna. Predsjednički izbori su zakazani za 2028. godinu, pa je režim želio da se riješi Imamoglua prije toga, da usput oslabi CHP, a onda uzme par godina da se stvari slegnu.”
Što se tiče značaja zatvaranja Imamoglua, Monika Marks je rekla da to predstavlja “posljednju stanicu političkom vozu Turske prije nego što stigne na peron potpune diktature.”
