Ministar vanjskih poslova Brazila, Mauro Vieira pozvao je na reformu Ujedinjenih nacija i drugih multilateralnih institucija, kritikujući njihovu nesposobnost da spriječe globalne sukobe, dok je njegova država počela godišnje predsjedavanje Grupom 20 država (G20) – najvećih privrednih sila svijeta, prenosi Beta pozivajući se na AP.
Vieira je kolegama ministrima vanjskih poslova tokom uvodnog govora za sastanak G20 u Rio de Žaneru rekao da Savjet bezbjednosti UN-a nije bio u stanju da spriječi ili zaustavi sukobe poput onih koji su sada u Ukrajini i Pojasu Gaze.
“Multilateralne institucije nisu adekvatno opremljene da se nose sa trenutnim izazovima, što pokazuje neprihvatljiva paraliza Savjeta bezbjednosti u odnosu na sadašnje sukobe”, rekao je brazilski šef diplomatije.
Ministri vanjskih poslova 20 vodećih bogatih država i država u razvoju ove sedmice razgovaraju o siromaštvu, klimatskim promjenama i pojačanoj napetosti u svijetu, postavljajući plan svog rada do samita G-20 18. i 19. novembra u Riju.
Jedan od ključnih prijedloga Brazila koji je dao predsjednik Luiz Inasio Lula da Silva, jeste reforma institucija globalnog upravljanja kao što su UN, Svjetska trgovinska organizacija i multilateralne banke, gdje se on želi založiti za jače predstavljanje država u razvoju.
Ovaj ljevičarski lider je 18. februara ponovio svoju zainteresiranost za širenje Savjeta bezbjednosti UN-a, razmišljajući o ulasku još država iz Afrike, Latinske Amerike, kao i Indije, Njemačke ili Japana.
“Moramo dodati još ljudi i okončati pravo veta u UN-u, jer nije moguće da jedna država sama može staviti veto na odobrenje nečega što su odobrile sve članice”, rekao je Lula tokom državne pojsete Etiopiji.
Vieira je rekao da je Brazil “duboko zabrinut” širenjem sukoba širom svijeta – ne samo u Ukrajini i Gazi, već na više od 170 mjesta – kako pokazuju neke studije.
Dodao je kako se više od 2.000 milijardi dolara godišnje troši na vojne budžete širom svijeta i da bi više od tog novca trebalo ići u programe razvojne pomoći.
“Ako nejednakosti i klimatske promjene u stvari predstavljaju egzistencijalne prijetnje, ne mogu izbjeći osjećaj da nam nedostaju konkretne akcije u vezi s tim”, rekao je brazilski ministar. “To su ‘ratovi’ koje moramo da vodimo 2024. godine.”
