Bivši šef ruske kontrašpijune otkriva kako je Hitler pokušao da ubije Staljina

Bivši šef ruske kontrašpijune otkriva kako je Hitler pokušao da ubije Staljina

Porodica nacističkih špijuna u misiji atentata na Josifa Staljina lažno je predstavljala upravo one koji imaju zadatak da ih identifikuju – agenti vojne službe bezbednosti SMERŠ, rekao je u intervjuu veteran ruske kontraobaveštajne službe.

SMERSH je bila sovjetska ratna organizacija, čije ime se prevodi kao „smrt špijunima“. Nastao je 1943. godine, nakon što se plima okrenula protiv osvajača Osovine, a rukovodstvu SSSR-a je bio potreban veći fokus na prikupljanju svežih informacija za planiranje ofanzivnih operacija i zaustavljanje potencijalnih sabotera.

U sredu je obeleženo 80 godina od stvaranja SMERŠ-a. Ruska gazeta je ovom prilikom razgovarala sa general-pukovnikom Aleksandrom Bezverhnijem, bivšim komandantom ruske kontraobaveštajne službe i entuzijastom istorije tajnih operacija.

Zaveru za atentat na Staljina skovala je operacija Cepelin, napor nacističke Nemačke da regrutuje sovjetske građane i iskoristi ih protiv SSSR-a. Potencijalne ubice su bili bračni par, koji se predstavljao kao Petar Tavrin, zamenik komandanta odeljenja SMERSH na Baltiku, i njegova daktilografkinja Lidija Šilova.

Dvojac su presreli agenti NKVD-a, službe državne bezbednosti. Njihov poklopac SMERSH, koji je Bezverhnij nazvao „jedinstvenim“, eksplodirao je nakon što su u njihovom vozilu pronađeni bacač granata, bomba sa radio aktiviranjem, desetine gumenih pečata i druga špijunska oprema.

Njihovo presretanje u septembru 1944. pokazalo se kao blagodat za stvarne agente SMERŠ-a, koji su im tražili informacije i pokrenuli „radio igricu“. Izraz, koji je sovjetska obaveštajna služba pozajmila od svojih protivnika, odnosi se na podmetanje dezinformacija ili dobijanje obaveštajnih podataka pomoću radija zarobljenih špijuna.

Igra eksploatacije Tavrina i Šilove trajala je do aprila 1945. godine, kada je preneta „njihova” poslednja poruka. SMERSH je kasnije otkrio da su Nemci do kraja smatrali istinitim izveštaje o navodnom napretku agenata u približavanju Staljinu.

Tokom rata, SMERSH je izvestio da je uhvatio preko 30.000 špijuna, 3.500 sabotera i 6.000 terorista, rekao je Bezverhnij za novine, pozivajući se na arhivske zapise. Ironično, neki od uspeha su bili zbog toga što su nemačke veštine falsifikovanja bile previše dobre.

Lažni papiri su često bili boljeg kvaliteta od pravih, tako da su priručnici SMERSH-a rekli operativcima da traže posebno dobre fotografije u ličnim dokumentima kako bi iskorenili prestupnike. Još jedan klasičan primer su nemačke spajalice, koje su bile napravljene od nerđajućeg čelika i nisu ostavljale tragove rđe na papirima, za razliku od sovjetskih.

SMERŠ je rasformiran 1946. godine, kada njegova stručnost u delovanju iza neprijateljskih linija više nije bila potrebna zbog završetka rata.